BUDIMPEŠTA – Kako se približavaju parlamentarni izbori u Mađarskoj, zakazani za proljeće 2026. godine, politička scena u toj zemlji sve je napetija, a premijer Viktor Orban sve otvorenije u kampanji koristi poruke o mogućem ratu u Evropi, dok se istovremeno suočava sa rastućim ekonomskim i političkim problemima.
Na velikom mitingu u Kečkemetu Orban je poručio da bi izbori 2026. mogli biti posljednji prije nego što rat stigne u Evropu, ocijenivši da će ishod glasanja odlučiti da li će Mađarska ostati van budućih sukoba. Upozorio je da bi, prema njegovim riječima, „probriselska vlada“ mogla uvući zemlju u rat, dok bi nacionalno orijentisana vlast imala šansu da Mađarsku zadrži po strani.
Govoreći na takozvanom antiratnom skupu, Orban je naveo da se prijetnja ne odnosi samo na geografiju, već i na političke odluke u Evropi, tvrdeći da se Evropska unija već priprema za mogući sukob sa Rusijom do 2030. godine. Istakao je i da Mađarska zbog toga održava komunikaciju i sa Vašingtonom i sa Moskvom, te najavio slanje poslovne delegacije u Rusiju radi jačanja ekonomske saradnje u postratnom periodu Ukrajine.
U tom kontekstu, Orban je govorio i o sankcijama Rusiji, izražavajući nadu da bi eventualni dogovor Moskve i Vašingtona mogao dovesti do reintegracije Rusije u svjetsku ekonomiju. Mediji podsjećaju da je krajem novembra boravio u Vašingtonu, gdje je, kako se navodi, dogovoreno izuzeće Mađarske od sankcija na uvoz ruske energije, kao i da je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom postignut dogovor o garantovanju isporuke ruskog gasa.
Istovremeno, Orban se suočava sa snažnim izazovom opozicije, predvođene partijom Tisa i njenim liderom Peterom Mađarom. Iako Fides optužuje Mađara da je „plaćenik Brisela“, on je u jednom periodu važio za najpopularnijeg političara u zemlji. Prema navodima njemačkog DW-a, njegova prednost u anketama posljednjih mjeseci se smanjuje, dok Fides polako jača.
Analitičari takav trend povezuju sa novom strategijom Orbanove kampanje, koja se zasniva na obilnim novčanim podsticajima, poreskim olakšicama i socijalnim davanjima, što su mađarski komentatori nazvali „cunamijem obećanja“. Uz to, pojačana je i negativna kampanja protiv opozicije, uz tvrdnje da bi pobjeda Tise dovela do pada životnog standarda zbog troškova rata u Ukrajini.
Poseban problem predstavlja stanje u Budimpešti, koja se, prema pisanju DW-a, nalazi na ivici bankrota. Nakon što je 2019. godine za gradonačelnika izabran Gergelj Karačonj, gradske vlasti tvrde da je vlada sistematski smanjivala finansijska sredstva glavnom gradu kroz takozvani „doprinos solidarnosti“ i uskraćivanje zakonom predviđenih prihoda. Grad je, prema tim navodima, potrošio gotovo sve rezerve.
Karačonj je prošle sedmice pokušao da lično uruči pismo Orbanu tražeći pomoć i objašnjenje, ali bez uspjeha, dok su i kasniji protestni dolasci pred premijerovu rezidenciju ostali bez odgovora. Koliko daleko vlada može ići u finansijskoj blokadi Budimpešte, zasad ostaje neizvjesno.
