Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku da će se prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održati 23. novembra ove godine, i to nakon višesatne rasprave i bez jednoglasne podrške svih članova.
Odluku su podržala četiri člana Komisije, dok su protiv bili predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić i član Željko Bakalar. Njihovo protivljenje nije bilo usmjereno na termin održavanja izbora, već na formulaciju u odluci da se bira predsjednik Republike Srpske iz reda srpskog naroda. Prema njihovom stavu, pravo kandidature bi trebalo biti dostupno i kandidatima iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.
U konačnici, putem telefonskog izjašnjavanja, član Komisije Suad Arnautović dao je svoj glas “za”, čime je odluka usvojena većinom glasova – pet za, dva protiv.
Istovremeno, CIK je saopštio da će za organizaciju prijevremenih izbora biti neophodno obezbijediti 6,4 miliona konvertibilnih maraka, od čega se čak pet miliona odnosi na naknade za članove biračkih odbora.
Podsjećamo, odluka o održavanju prijevremenih izbora uslijedila je nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Na osnovu te presude, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o oduzimanju njegovog mandata.
Međutim, zvaničnici iz Republike Srpske, uključujući samog Dodika, odbacili su legitimitet te odluke, navodeći da je donesena mimo Ustava i zakona, te u više navrata javno poručili da izbori neće biti priznati niti održani na teritoriji Republike Srpske.
Odluka CIK-a otvara niz pravnih i političkih dilema koje bi mogle produbiti već postojeću institucionalnu krizu u BiH. Hoće li se izbori zaista održati, pod kojim uslovima, i da li će Republika Srpska prihvatiti njihove rezultate – pitanja su na koja još niko ne nudi konkretne odgovore.
Za sada, jedino je izvjesno da je 23. novembar označen kao dan izbora, ali da politička drama tek počinje.
