Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) primila je naredbu Sudske policije Suda BiH da pruži asistenciju pri privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrđeno je za Euronews. Pored Dodika, naredba se odnosi i na premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, kao i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića.
Ovim procesom rukovodi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje trojicu najviših funkcionera Republike Srpske istražuje zbog sumnje da su počinili krivično djelo „napad na ustavni poredak“.
Dodik ranije odbio da se odazove pozivu Tužilaštva BiH
Tužilaštvo BiH ranije je uputilo poziv Miloradu Dodiku da se u svojstvu osumnjičenog izjasni o navodima koji mu se stavljaju na teret. Međutim, predsjednik Republike Srpske je više puta javno izjavio da se neće odazvati pozivu za saslušanje, smatrajući da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju nadležnost nad njim.
Zakonodavne odluke kao povod za krizu
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila četiri zakona, koje je potom Milorad Dodik potpisao i proglasio. Riječ je o sljedećim zakonima:
- Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH,
- Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske,
- Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske,
- Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Ovi zakoni predviđaju zabranu djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS BiH) na teritoriji Republike Srpske.
Međutim, Ustavni sud BiH donio je odluku o privremenoj suspenziji ovih zakona, dok se ne odluči o njihovoj ustavnosti. Ova odluka dodatno je produbila pravno-političku krizu u Bosni i Hercegovini, koja traje već mjesecima.
Dalji razvoj događaja neizvjestan
Prijem naredbe za asistenciju u privođenju Dodika i njegovih saradnika otvara novo poglavlje u ovom političkom sukobu. Iako još nije poznato kako će SIPA postupiti po ovoj naredbi, činjenica da je njen rad u Republici Srpskoj ranije zabranjen dodatno komplikuje situaciju.
S obzirom na oštru retoriku vlasti Republike Srpske i protivljenje nadležnosti pravosudnih institucija BiH na teritoriji entiteta, postavlja se pitanje da li će ova naredba izazvati još veće institucionalne sukobe i dovesti do eskalacije političke krize u zemlji.
