Industrijski oporavak Evropske unije pozitivno se odrazio na izvoznu dinamiku Republike Srpske, koja je u prvoj polovini 2025. godine zabilježila rast izvoza od 6,6 odsto u odnosu na isti period lani, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku. Uprkos tome, uvoz i dalje znatno nadmašuje izvoz, što i dalje predstavlja hroničnu slabost trgovinskog bilansa.
Prema zvaničnim podacima, ukupna vrijednost izvoza za šest mjeseci ove godine iznosila je 2,61 milijardu konvertibilnih maraka, dok je uvoz dostigao 3,67 milijardi KM, što je povećanje od 3,6 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 71,1 odsto, čime je nastavljen trend zavisnosti domaće ekonomije od stranih dobara.
Geografski posmatrano, Republika Srpska najviše izvozi u Hrvatsku (463 miliona KM) i Srbiju (433 miliona KM), dok najviše uvozi upravo iz Srbije (661 milion KM) i Italije (512 miliona KM). Najznačajniji izvozni proizvod u ovom periodu bila je električna energija sa vrijednošću od 264 miliona KM, što čini 10,1 odsto ukupnog izvoza. Na strani uvoza dominiraju naftna ulja i derivati sa 228 miliona KM, odnosno 6,2 odsto od ukupnog uvoza.
Zanimljivo je da je samo u junu izvoz iznosio 448 miliona maraka, što je rast od 8,7 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je uvoz istovremeno zabilježio pad od 5,4 odsto, čime je vrijednost uvoza u tom mjesecu iznosila 602 miliona KM.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, dr Predrag Mlinarević, ističe da je rast izvoza usko povezan sa povratkom industrijske aktivnosti u EU nakon dvogodišnje stagnacije. „Naš izvoz je pretežno resursno intenzivan i oslonjen na poluproizvode. Povećanje tražnje u zemljama Evropske unije automatski se prenosi i na naše izvoznike koji su dio tih proizvodnih lanaca“, objašnjava Mlinarević.
On naglašava i uticaj inflacije na vrijednosni rast izvoza: „Dio povećanja izvoza je i nominalan, usljed rasta cijena, a ne isključivo rezultat veće tražnje.“
Na pitanje šta bi moglo uticati na dalji razvoj situacije, Mlinarević upozorava na moguće posljedice carinskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. „Uvođenje carina od 25 odsto na evropske proizvode, naročito u oblasti automobilske, farmaceutske i mašinske industrije, moglo bi izazvati pad tražnje i time indirektno uticati na smanjenje naše izvozne aktivnosti“, kaže on.
Kada je riječ o uvozu, profesor navodi dva ključna faktora koji podstiču njegov rast — inflaciju i porast potrošnje. „Rast plata kod nas stvara dodatnu tražnju za uvoznim proizvodima, dok inflacija dodatno uvećava vrijednost uvoza u statistici. Budući da se ovi trendovi vjerovatno neće promijeniti do kraja godine, očekujemo da će i dinamika uvoza ostati na istom nivou“, zaključuje Mlinarević.
Trgovinska bilansa Republike Srpske tako i dalje ostaje ranjiva tačka ekonomije, uprkos ohrabrujućim pokazateljima na strani izvoza. Da bi se odnos uvoza i izvoza uravnotežio, analitičari upozoravaju da je neophodno raditi na razvoju proizvodnje s većom dodanom vrijednošću i snažnijoj diversifikaciji izvoznih kapaciteta.
