Piše: Njegoš Tomić
Svijet kakav poznajemo ulazi u opasnu fazu globalne nestabilnosti u kojoj su tradicionalni mehanizmi diplomatije ozbiljno narušeni, a stari poredak više ne uspijeva odgovoriti na izazove 21. vijeka. Umjesto klasičnog sukoba nacija, pred nama se oblikuje nova vrsta globalnog konflikta – hibridna, višeslojna i teško predvidiva.
Uloga Ujedinjenih nacija sve je marginalizovanija. Generalna skupština sve češće postaje scena bojkota i demonstrativnog ignorisanja govornika, dok Vijeće bezbjednosti blokira ključne odluke zbog veta stalnih članica. Umjesto da djeluje kao garant mira, ova institucija sve više podsjeća na simbol nekadašnje težnje ka globalnom jedinstvu – težnje koja se polako gasi.
S druge strane, korporacije, ideologije i unutrašnji nacionalni lomovi postaju novi pokretači sukoba. Multinacionalne kompanije vode bitke za resurse, tehnologije i tržišta, često van okvira bilo kakve državne kontrole. Ideološki razdor između konzervativnog nacionalizma i liberalnog progresivizma, kako na Zapadu, tako i u zemljama u razvoju, stvara tenzije koje prelaze granice političkog pluralizma i prerastaju u egzistencijalne sukobe unutar društava.
Rat u Ukrajini, izraelska ofanziva u Gazi, eskalacija na granici Tajvana, sukobi u Jemenu i Siriji – sve su to žarišta koja ne samo što ne jenjavaju, već prijete da se preliju na širi globalni prostor. Balkanski sukobi, iako trenutno zamrznuti, ostaju prijetnja koja se lako može reaktivirati pod pogrešnim okolnostima.
Amerika, nekada lider slobodnog svijeta, ulazi u novu eru nepredvidivosti. Dolazak Donalda Trampa ponovo na čelo države unosi dodatnu nesigurnost u međunarodne odnose. Izjave bez diplomatske težine, agresivan retorički stil i sve češće ignorisanje savezništava, dovode do destabilizacije odnosa čak i unutar NATO-a.
Naoružavanje je postalo globalna norma. Od Evrope, preko Azije, do Afrike – vojni budžeti rastu, dok se vojna industrija ubrzano razvija. Novi sistemi naoružanja, uključujući hipersonične projektile, autonomne borbene dronove i vještačku inteligenciju u vojne svrhe, otvaraju vrata sukobu u kome čovjek više nije jedini igrač.
Svijet se priprema, ne za treći svjetski rat kakav poznajemo iz istorije, već za sukob koji će obuhvatiti sve sfere – političku, ekonomsku, tehnološku, informativnu i kulturnu. Riječ je o sukobu koji nadilazi klasifikacije rata i mira, i koji bi mogao oblikovati novo doba globalnih odnosa – haotično, fragmentisano i potencijalno destruktivno.
Kako će izgledati novi svjetski poredak i da li će uopšte postojati jedan jasan model upravljanja svijetom – pitanja su na koja zasad niko nema odgovor. Jasno je samo jedno – čovječanstvo se nalazi na raskršću, i put kojim krene mogao bi odrediti ne samo sudbinu narednih generacija, već i samu budućnost planete.
Izvori: UN News, Al Džazira Balkans, Global Times, CNN International, DW, Srna, Politika, Reuters, Peacekeeping.un.org, Crisisgroup.org
