Sveprisutna neizvjesnost na globalnim tržištima i sve dublji pesimizam među potrošačima sve više pritiskaju svakodnevicu običnog čovjeka. Dok se prijetnja recesije ponovo nadvija nad svijetom, sve je više onih koji se pitaju: kako opstati ako ekonomski točak krene unazad?
Finansijski savjetnici pozivaju na razboritost i racionalno djelovanje. Poruka je jasna – sada je trenutak da se preispitamo, presaberemo i donesemo pametne odluke dok još imamo prostora za manevar.
Prema anketi koju su sproveli Associated Press i NORC, gotovo polovina Amerikanaca smatra da će mjere predsjednika SAD-a Donalda Trampa dodatno pogurati cijene naviše. Jednako toliko ispitanika strahuje da bi privreda mogla vrlo brzo skliznuti u recesiju.
„Čak ni najiskusniji analitičari više ne znaju šta nas čeka, i to je u redu. Suština je da se pripremimo najbolje što možemo“, kaže Met Votson iz aplikacije Origin, specijalizovane za lične finansije.
Gdje vam novac zaista odlazi?
Prvi korak, prema riječima stručnjaka, jeste sticanje jasne slike o ličnim finansijama. To znači logovanje na bankarske aplikacije, pregled troškova, mjesečnih računa, pretplata i impulsivnih kupovina. Bez te osnove, nema smislenih promjena.
Sledeći korak je klasifikacija potrošnje. Džim Vejl iz Private Viste predlaže da se rashodi podijele u tri grupe: osnovne potrebe, svakodnevne želje i luksuzi. Upravo ta treća kategorija – putovanja, najnoviji telefoni, vikendi u spa centrima – prva treba da se stavi pod znak pitanja.
„Poenta nije u odricanju, već u zaštiti. Ako stvari krenu nizbrdo, upravo ta ušteda može napraviti razliku“, kaže Vejl.
Glava važnija od džepa
Ekonomija nije samo brojke – ona je i emocija. Kortni Alev iz Credit Karme upozorava da stalna izloženost negativnim vijestima može izazvati ozbiljnu psihološku iscrpljenost.
„Informisanost je korisna, ali stalna konzumacija ekonomskih horor priča može vas emocionalno paralizovati. Ako osjećate da vas briga preplavljuje, potražite pomoć – bilo kroz razgovor, stručno savjetovanje ili pauzu od medija“, savjetuje Alev.
Umjesto praćenja globalnih indikatora, fokusirajte se na ono što možete direktno kontrolisati: budžet, štednju, plan B ako dođe do gubitka posla. Ta mikrosfera kontrole može vam vratiti osjećaj sigurnosti.
Fond za crne dane – nužnost, ne luksuz
Alev ističe da i najmanje uštede mogu imati ogroman značaj. Idealno bi bilo imati rezervu za tri do šest mjeseci osnovnih troškova. Ako vas uskoro čeka veći izdatak – poput selidbe, liječenja ili školarine – pripremite se na vrijeme.
Budžet nije u kamen uklesan. Okolnosti se mijenjaju – kao i prioriteti. Mjesečna evaluacija budžeta treba da postane rutina, a ne izuzetak.
Dugovi – ne paničiti, već planirati
Ako imate dugove, Vejl savjetuje da ih rangirate prema hitnosti i visini kamata. Fokusirajte se na najskuplje obaveze. Ključ je da se zaustavi dalje zaduživanje, posebno putem kreditnih kartica.
Ostati miran u oluji
Ulaganja u kriznim vremenima mogu djelovati zastrašujuće, ali povlačenje iz straha često vodi u veće gubitke. „Ako ste daleko od penzije, ne treba napuštati tržište. Ako ste blizu, preusmjerite dio imovine u sigurnije opcije“, savjetuju stručnjaci.
Na kraju, sve se svodi na jedno – ne dozvoliti da vas panika vodi. Novac je alat, ne sudbina. A krize, koliko god bile teške, prolazne su. Vi ostajete. I imate više snage nego što mislite.
