Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je uzdrmao globalnu trgovinu uvođenjem recipročnih tarifa na uvoz roba iz drugih zemalja. Prema zvaničnom obrazloženju administracije, nova carinska politika zasnovana je na ideji da Sjedinjene Američke Države treba da odgovore na „nepoštene“ trgovinske barijere koje im nameću strani partneri.
Međutim, ono što je privuklo posebnu pažnju ekonomista i analitičara jeste način na koji su ove tarife izračunate. Iako se očekivalo da iza odluka stoje složene ekonomske analize, pokazalo se da Trampova administracija koristi prilično jednostavan metod za određivanje tarifa.
Kako se izračunavaju Trampove tarife?
Formula koju je Bijela kuća primijenila bazira se na sljedećim koracima:
- Uzimanje trgovinskog deficita koji SAD imaju s određenom zemljom.
- Dijeljenje tog deficita s ukupnim iznosom izvoza te zemlje u SAD.
- Dobijeni procenat se zatim dijeli s dva – jer je Tramp izjavio da želi biti „fer“ prema trgovinskim partnerima.
Primjer Bosne i Hercegovine
U slučaju Bosne i Hercegovine, trgovinski deficit SAD s ovom zemljom iznosi 115,6 miliona dolara, dok je ukupan uvoz iz BiH u SAD procijenjen na 166,2 miliona dolara.
Primjenom Trampove formule dobija se sljedeći iznos:
115,6M / 166,2M = 0,6954 (ili 69,54%)
Nakon podjele s dva:
69,54% / 2 = 34,77%
Zaokruženo, to znači da bi proizvodi iz Bosne i Hercegovine mogli biti opterećeni tarifom od 35%, što je i zvaničan procenat koji je objavila Bijela kuća.
Kontroverze oko proračuna
Trampova metoda naišla je na oštre kritike među ekonomistima, jer ne uzima u obzir sektorske razlike u trgovini, investicije, troškove proizvodnje i ulogu multinacionalnih kompanija. Takođe, mnogi stručnjaci osporavaju tvrdnju da trgovinski deficit automatski predstavlja „nepoštene“ trgovinske prakse, kako to tvrdi Trampova administracija.
Finansijski analitičar Džejms Suroviecki prvi je ukazao na neobičan obrazac u izračunima, ističući da se ne radi o kompleksnom ekonomskom modelu, već o pojednostavljenom proračunu prilagođenom političkim ciljevima američke administracije.
Posljedice za BiH
Uvođenje visokih tarifa moglo bi negativno uticati na izvoz Bosne i Hercegovine u SAD, naročito u industrijama koje već posluju s niskim profitnim maržama. Ipak, s obzirom na to da trgovinska razmjena između BiH i SAD nije velika u poređenju s drugim partnerima, ukupni ekonomski efekti mogli bi biti ograničeni, prenosi Klix.
