Foto: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
BANJALUKA – Ni tri decenije nakon završetka rata Bosna i Hercegovina nije uspjela da u potpunosti razgraniči svoju teritoriju sa susjednim državama, pokazuju podaci iz Izvještaja o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025. godine.
Kako se navodi u izvještaju, jedini ozbiljniji pomak ostvaren je u odnosima sa Crnom Gorom, sa kojom je Ugovor o državnoj granici potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a ratifikovan odlukom Predsjedništva BiH u januaru 2016. godine. Međutim, proces obilježavanja granične linije još nije završen, dok za razgraničenje sa Srbijom i Hrvatskom trenutno nema vidljivih pomaka.
Državna komisija za granicu BiH je u prvih šest mjeseci prošle godine održala dvije sjednice na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njene nadležnosti, te odgovarala na upite institucija i drugih subjekata u vezi sa graničnim pitanjima. Među njima su bili zahtjevi „Cesta Federacije BiH“ u vezi sa graničnom linijom na području prelaza Maljevac, kao i upit Ministarstva bezbjednosti BiH koji se odnosio na područje opštine Velika Kladuša.
Kada je riječ o Crnoj Gori, iz Komisije navode da su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni na osnovu već potpisanog ugovora, te da je na zajedničkim sastancima izraženo zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom. Ipak, u izvještaju se ističe da su aktivnosti zaustavljene zbog izostanka saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.
Na nivou komisija BiH i Crne Gore usvojena su i potpisana uputstva za izradu dokumentacije i obilježavanje državne granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Kao jedan od prioriteta navedeno je i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske, pri čemu su, prema izvještaju, stavovi sve tri strane usaglašeni i u tehničkom i u dokumentacionom smislu.
Za razliku od toga, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti kada je riječ o rješavanju graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom. Iako su, kako navode, upućena pisma namjere o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori iz Zagreba i Beograda još nisu stigli.
Novinar Uroš Vukić ističe da situacija u BiH nije izuzetak u regionu, te da ni druge evropske zemlje nemaju u potpunosti riješena sva granična pitanja. On podsjeća da je BiH faktički razgraničena samo sa Crnom Gorom, dok brojni sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam.
Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu sa Hrvatskom, u ukupnoj dužini od 1.001 kilometar, dok granica sa Srbijom iznosi 302 kilometra, a sa Crnom Gorom 225 kilometara. Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd – Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH. Kada je riječ o Hrvatskoj, neriješena su pitanja granice na moru kod Neuma i na dijelu toka Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke.
Izvještaj Državne komisije za granicu BiH zaključuje da bez jasne političke volje i institucionalne koordinacije na državnom nivou neće biti moguće ostvariti značajniji napredak u rješavanju ovog višedecenijskog problema.
