U simboličnom gestu partnerstva i strateške povezanosti, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje, dok Ukrajina obezbjeđuje finansijsku podršku za obnovu bez obaveze otplate duga.
Sporazum, koji je mjesecima pripreman iza zatvorenih vrata, predstavlja ključni korak u učvršćivanju američke podrške Kijevu u trećoj godini rata protiv Rusije. Iako konačna verzija nije dostupna javnosti, pojedinosti koje su procurile u medije, uključujući BBC i Index.hr, ukazuju na sedam ključnih tačaka koje definišu ovu novu fazu saradnje.
Bez povrata “duga” – strateška pobjeda za Kijev
Za razliku od ranijih prijedloga, koje je forsirala administracija bivšeg predsjednika Donalda Trampa, a koji su podrazumijevali da Ukrajina mora vratiti navodnih 350 milijardi dolara američke pomoći, novi sporazum jasno stavlja do znanja da otplata nije predviđena. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da Kijev nije prihvatio takve uslove i da u novom dokumentu nema govora o vraćanju sredstava.
Tramp je, uprkos tome, dogovor predstavio kao američku pobjedu, tvrdeći da će Sjedinjene Države “u teoriji dobiti više” nego što su prethodno uložile.
Jača retorika prema Moskvi
Američka administracija sada koristi znatno oštriji ton prema Rusiji. U saopštenju Ministarstva finansija SAD navodi se da je riječ o “totalnoj invaziji” i da niko ko pomaže rusku vojnu mašineriju neće učestvovati u obnovi Ukrajine. Ovo dodatno učvršćuje diplomatski front koji Kijev pokušava da očuva s partnerima na Zapadu.
Resursi, ali i energenti – proširena saradnja
Iako je fokus javnosti bio na mineralima, sporazum uključuje i projekte vezane za naftu i gas. Infrastruktura koja prati eksploataciju energenata postaće zajednički prostor ulaganja. Vlasništvo nad resursima ostaje u ukrajinskim rukama, ali se Amerikancima daje pristup — što se tumači kao značajan politički ustupak Kijeva.
Evropski put neometan
Iako su postojali strahovi da bi sporazum s Vašingtonom mogao umanjiti šanse za članstvo u EU, dokument jasno navodi da Sjedinjene Države poštuju i podržavaju evropske integracije Ukrajine. Ako Brisel bude zahtijevao revizije uslova, Vašington se obavezuje da pregovara “u dobroj vjeri”.
Profit ide Ukrajini – barem prvih deset godina
Jedan od najzapaženijih elemenata sporazuma jeste odredba da sav profit ostvaren iz fonda za obnovu tokom prvih deset godina mora biti reinvestiran u Ukrajinu. Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je to “poruka američkom narodu da imamo priliku da doprinesemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u ukrajinskom uspjehu”.
Vojna pomoć se vraća u igru
Sporazum otvara vrata novoj američkoj vojnoj pomoći, uključujući protivvazdušne sisteme, što je ranije bilo pod znakom pitanja. Prva zamjenica premijera Julija Sviridenko, koja je boravila u Vašingtonu radi potpisivanja, potvrdila je da je vojna komponenta sporazuma jasno definisana i predstavlja novi vid podrške Kijevu.
Bezbednosne garancije – i dalje upitne
Uprkos svemu, sporazum ne nudi čvrste bezbjednosne garancije. Ukrajinska i evropska javnost već duže vrijeme priželjkuju formalnu američku obavezu za vojnu zaštitu, ali trenutna administracija ostaje uzdržana. Time ostaje otvoreno pitanje trajnosti američke podrške u slučaju promjene geopolitičkih okolnosti.
Zaključak: korak naprijed, uz dozu opreza
Iako sporazum ne garantuje dugoročnu bezbjednost, činjenica da uključuje reinvestiranje dobiti, omogućava pristup ključnim resursima i obnavlja vojnu podršku, bez ugrožavanja evropskih ambicija — predstavlja značajan diplomatski uspjeh za predsjednika Volodimira Zelenskog.
Dok iz Moskve još nema zvaničnog komentara, u Kijevu se novi sporazum već tumači kao najkonkretniji izraz američke posvećenosti od početka rata.
