BEOGRAD/BRISEL – Rusija je, pod snažnim američkim pritiskom, pristala da proda svoj većinski paket u Naftnoj industriji Srbije, a kupac bi trebalo da bude mađarski energetski gigant MOL, piše njemačka štampa. Riječ je o transakciji koja ima dalekosežne političke i energetske posljedice po region jugoistočne Evrope, dok Brisel, za sada, cijeli proces posmatra bez otvorenih reakcija.
Prema navodima lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, ruski Gazprom trebalo bi da proda 56,15 odsto akcija NIS-a mađarskom MOL-u. Iako zvanična prodajna cijena nije saopštena, bankarski analitičari procjenjuju da bi posao mogao da vrijedi oko 1,2 milijarde evra, što je, kako se navodi, i do tri puta više od iznosa koji su Rusi nekada platili za ulazak u srpsku naftnu kompaniju.
Iz Beograda stižu informacije da je dogovor u suštini postignut, ali da se čeka odobrenje američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), s obzirom na važeće sankcije Moskvi. U opticaju su i spekulacije o mogućem ulasku emiratskog koncerna ADNOC u manjinski paket, kao i o povećanju državnog udjela Srbije na oko 34 odsto.
Njemački list ističe da ostaje nejasno na koji način će MOL finansijski realizovati kupovinu, imajući u vidu sankcije Rusiji, i to uprkos dobrim odnosima mađarskog premijera Viktor Orban sa Kremljom.
Preuzimanjem NIS-a, MOL bi dodatno ojačao svoju poziciju na tržištu centralne i jugoistočne Evrope. Kompanija već ima snažan energetski lanac koji obuhvata eksploataciju nafte i gasa, rafinerije, veleprodaju, benzinske pumpe i petrohemiju. Njemački list ocjenjuje da bi ovakav potez mogao da poveća marže u rafinerijskom poslovanju, ali i da otvori pitanja potencijalne kartelske pozicije.
Istovremeno, očekuje se pojačana konkurencija sa regionalnim igračima poput OMV u Austriji, Petrol u Sloveniji, INA u Hrvatskoj, kao i sa nezavisnim trgovcima gorivom.
Posebnu zabrinutost razvoj situacije izaziva u Hrvatskoj. List Frankfurter Rundschau navodi da se u Zagrebu strahuje kako bi integracija pančevačke rafinerije u sistem MOL-a mogla dodatno ugroziti položaj hrvatskih rafinerija, prije svega riječke, koja bi mogla doživjeti sudbinu već zatvorene rafinerije u Sisku. Dodatni problem predstavlja i činjenica da je hrvatski naftovod Janaf do sada najveći dio prihoda ostvarivao transportom nafte za MOL i NIS, što bi sada moglo oslabiti hrvatsku pregovaračku poziciju.
Njemački Berliner Zeitung podsjeća da je Mađarska izuzetak u Evropskoj uniji kada je riječ o nabavci ruskih energenata. Naftovod koji se gradi prema Srbiji biće direktno povezan sa starim sovjetskim sistemom Družba, čime se, uprkos sankcijama, zadržava snažan ruski energetski uticaj u regionu.
List zaključuje da Brisel, iako formalno zagovara napuštanje ruskih energenata, dosadašnje aranžmane Mađarske i Srbije uglavnom prima k znanju, bez konkretnih prigovora. Ovaj dogovor, kako se ocjenjuje, pokazuje da se energetska politika u jugoistočnoj Evropi ne vodi kroz političke deklaracije i samite, već kroz vlasničke udjele, infrastrukturu i pragmatične interese država koje svoje snabdijevanje organizuju – po sopstvenim pravilima.
