BANJALUKA – Regionalne vlade suočavaju se sa rastućim pritiskom zbog poskupljenja nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu.
U Srbiji državni nameti trenutno čine oko 55 odsto maloprodajne cijene dizela i 57 odsto cijene benzina. Akcize su povećane sredinom februara i sada iznose oko 72 dinara po litru benzina i više od 74 dinara za dizel. U cijenu goriva uključeni su i PDV od 20 odsto, kao i naknade za obavezne rezerve i energetsku efikasnost.
Analize pokazuju da Srbija ima jedan od najvećih udjela državnih dažbina u cijeni goriva u regionu, zbog čega ekonomski stručnjaci smatraju da postoji prostor za smanjenje akciza za najmanje 20 odsto. Takva mjera bi udio državnih nameta spustila ispod polovine ukupne cijene goriva, ali bi oni i dalje ostali viši nego u brojnim državama Evropske unije i regiona.
Premijer Sjeverne Makedonije najavio je da će vlada reagovati ukoliko dođe do dramatičnog rasta cijena nafte. Kao moguće mjere navode se smanjenje akciza ili PDV-a kako bi se zaštitio životni standard građana. Vlasti u toj zemlji tvrde da goriva ima dovoljno, ali su inspekcije pojačale kontrole benzinskih pumpi zbog sumnje da pojedini distributeri ograničavaju prodaju kako bi kasnije ostvarili veću zaradu.
U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva. Procjene pokazuju da bi benzin mogao poskupjeti oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište povezuje se sa poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.
Državne robne rezerve u Sloveniji raspolažu stotinama miliona litara goriva, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne potrošnje, a vlasti poručuju da nema razloga za paniku.
Na moguće novo poskupljenje upozorava se i u Crnoj Gori, gdje predstavnici opozicije traže smanjenje akciza kako bi se spriječio domino-efekat rasta cijena robe i usluga.
Slična situacija je i u Hrvatskoj, gdje se očekuje osjetan rast cijena goriva. Procjene govore da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju. Vlada najavljuje ograničavanje cijena i druge intervencije kako bi ublažila udar na građane i spriječila rast inflacije, posebno uoči turističke sezone.
Zajednički izazov za zemlje regiona ostaje nastojanje vlada da poreskom politikom i kontrolom cijena ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i zaštite životni standard stanovništva.
