Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, čiji legitimitet vlasti Republike Srpske od početka osporavaju, trebalo bi da napusti funkciju nakon narednih opštih izbora, potvrđeno je iz više diplomatskih izvora.
Prema dostupnim informacijama, razlog njegovog odlaska nije političke prirode, već odlazak u penziju. Njegov mandat obilježila je duboka i dugotrajna politička kriza, koja je, prema ocjenama dijela političkih aktera i analitičara, prerasla u najtežu krizu u BiH od završetka rata.
Istovremeno, upravljanje OHR-om u ovom periodu suočilo se i sa brojnim kritikama. Pojedini sagovornici ocjenjuju da je Šmitov pristup podsjećao na model međunarodne uprave karakterističan za ranije periode, uz nedostatak jasne strategije i konkretnih rezultata, što se u širem kontekstu tumači kao odraz slabosti i neujednačenog djelovanja Evropske unije u upravljanju složenim političkim procesima u BiH.
Na početku mandata postojala su očekivanja da bi jačanje ekonomske saradnje, uključujući povezivanje sa njemačkim investitorima, moglo doprinijeti smirivanju političkih tenzija. Međutim, kriza koja je intenzivirana nakon izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko nije jenjavala, a politički fokus ostao je dominantno usmjeren na institucionalne i ustavne sporove.
Sagovornici ističu da Šmit nije ni planirao dugotrajan angažman u BiH, smatrajući ovu funkciju završnicom svoje političke karijere, uz procjenu da bi nekoliko godina bilo dovoljno za preusmjeravanje fokusa sa političkih na ekonomske teme, što se u praksi nije ostvarilo.
Pitanje izbora njegovog nasljednika još nije riješeno, ali, kako se navodi, postoji načelna saglasnost među članicama takozvane „kvinte“ o načinu izbora. Ipak, očekuje se da će značajnu ulogu imati i stav Rusije, koja osporava legitimitet visokog predstavnika zbog izostanka potvrde u Savjetu bezbjednosti UN-a.
Zanimljivo će biti i da li će eventualni novi visoki predstavnik biti suočen sa sličnim osporavanjima, posebno ukoliko njegov izbor bude podržan od strane administracije aktuelnog predsjednika SAD-a Donalda Trampa. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, američka administracija ne dovodi u pitanje postojanje OHR-a i ne podržava njegovo zatvaranje dok se ne ispune svi predviđeni uslovi.
Istovremeno, primjetna je promjena stava Evropske unije prema OHR-u. Iako je ranije u Briselu postojalo raspoloženje za zatvaranje ove institucije, u novim okolnostima EU snažnije podržava njen opstanak, dok Njemačka odbacuje mogućnost smjene Šmita na osnovu protivljenja pojedinih članica Savjeta za provođenje mira.
Prema ustaljenoj praksi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik dolazi iz Evrope, dok je njegov zamjenik iz Sjedinjenih Američkih Država, a šef misije OEBS-a u BiH tradicionalno američki predstavnik.
