Projekat izgradnje autoputa Banjaluka–Split, na dionici Banjaluka jug–Mrkonjić Grad, ulazi u novu fazu realizacije kroz izradu Prijedloga plana parcelacije.
Riječ je o dionici dugoj oko 47 kilometara, koja bi u narednom periodu trebalo da bude jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Mrkonjić Grad i šire područje ove lokalne zajednice.
Iz Instituta za građevinarstvo „IG“ potvrđeno je da je u toku izrada Prijedloga plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug–Mrkonjić Grad, dok se usvajanje plana očekuje u narednom periodu.
Građani su već dostavili primjedbe, koje se uglavnom odnose na eksproprijaciju zemljišta, korekcije trase i pristup parcelama. Na području Banjaluke zaprimljeno je 38 primjedbi, dok je iz Mrkonjić Grada stiglo 12. Nadležne institucije dostavile su još 16 mišljenja i smjernica za dalji rad.
Iz Instituta navode da se najveći broj primjedbi odnosi na eksproprijaciju zemljišta i zahtjeve za potpunu eksproprijaciju parcela, ali i na korekcije trase kako bi se izbjegli pojedini privatni objekti i imanja.
Dio građana tražio je izmjene koje se odnose na lokalnu saobraćajnu mrežu, pristup parcelama i infrastrukturne elemente, dok su pojedine primjedbe povezane sa evidentiranjem grobalja i proširenjem obuhvata plana.
Iz Instituta ističu da su ovakve primjedbe uobičajene u postupcima izrade planske dokumentacije i da predstavljaju dio procesa usaglašavanja različitih interesa na prostoru. Sve dostavljene primjedbe su evidentirane i razmatraju se u skladu sa propisanom procedurom.
Opravdane primjedbe mogu biti uvažene u mjeri u kojoj je to moguće, ali se naglašava da značajnije izmjene trase nisu realne, jer je koridor autoputa već definisan prostorno-planskom dokumentacijom višeg reda.
Planirana trasa prethodno je utvrđena Prostornim planom Republike Srpske, Prostornim planom grada Banjaluka i Prostornim planom opštine Mrkonjić Grad. Zbog toga Plan parcelacije ne služi za određivanje novih varijantnih rješenja trase, već za precizno definisanje parcela potrebnih za realizaciju projekta i sprovođenje eksproprijacije.
Do sada je završena strateška procjena uticaja na životnu sredinu, a nakon usvajanja Plana parcelacije slijedi izrada urbanističko-tehničkih uslova i elaborata za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Iz Instituta za građevinarstvo navode da trenutno ne raspolažu informacijama o rokovima eksproprijacije, izrade glavnog projekta niti o početku radova.
Veliko interesovanje za ovaj projekat pokazano je u Mrkonjić Gradu, gdje je održana javna prezentacija nacrta plana parcelacije. Načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević rekao je da je riječ o najznačajnijoj investiciji za ovu lokalnu zajednicu od završetka rata.
„Zaista mi je drago što je veliki broj sugrađana uzeo učešće na ovoj javnoj raspravi. Nadam se da će ovaj projekat ići svojom dinamikom. Svi znamo da to neće biti ni brzo ni jednostavno“, rekao je Vođević.
Izgradnjom ove saobraćajnice Mrkonjić Grad bi dobio znatno bolju povezanost sa Banjalukom, Beogradom, Zagrebom i Splitom, što bi moglo imati veliki značaj za razvoj privrede, turizma i poslovnih zona koje se nalaze uz planiranu trasu.
Procjenjuje se da bi izgradnja ove saobraćajnice kroz BiH mogla koštati oko tri milijarde maraka.
Ipak, nastavak trase kroz Federaciju BiH još nije među projektima koji su zvanično predstavljeni javnosti, zbog čega će dalja realizacija kompletnog pravca Banjaluka–Split zavisiti i od budućih odluka nadležnih institucija.
