Za hiljade maturanata širom zemlje, jun ne donosi samo kraj srednjoškolskog obrazovanja i pripreme za maturske večeri – već i jedno od najtežih pitanja koje će sebi postaviti u dosadašnjem životu: Šta dalje?
Iako izbor fakulteta predstavlja ulazak u novo životno poglavlje, za mnoge mlade to je proces ispunjen sumnjama, pritiscima i osjećajem nesigurnosti. Upravo o tim izazovima govore akademski stručnjaci, ali i studenti koji su nedavno prošli isti put.
Ivona Čarapina Zovko, dekanica Studija psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, naglašava da su najveće dileme prisutne među mladima koji su podjednako uspješni u više oblasti.
– Nije lako izabrati kada volite umjetnost, a istovremeno briljirate u prirodnim naukama. Mladi se često dvoume između onoga što vole i onoga što donosi stabilnost i sigurnost – kaže Čarapina Zovko, dodajući da se generacije sve više suočavaju s neizvjesnošću u svijetu koji se rapidno mijenja.
Studentkinje Tijana Čutura iz Banjaluke i Iva Babić iz Mostara saglasne su da se vršnjaci često odlučuju za “sigurniji” put, a ne nužno za onaj koji ih istinski ispunjava.
– Mnogi biraju ono što nudi bolju zaradu, a ne ono što vole. Tako se gubi motivacija i lako se sagori – kaže Tijana.
Iva ističe važnost razgovora i podrške u tom osjetljivom periodu. – Mladi žele da ih neko sasluša, da im neko kaže da je u redu ne znati odmah. Samoća u toj dilemi je najteža – navodi ona.
No, mnogi učenici nemaju pristup profesionalnom savjetovanju koje bi im pomoglo da razjasne svoje afinitete. Čarapina Zovko otvoreno kritikuje nedostatak sistemske podrške unutar obrazovnog sistema.
– Nemamo karijerne savjetnike u školama, a ni specijalizovane studije za taj kadar. Djeca donose ključne odluke bez alata i informacija koje bi ih usmjerile – upozorava ona.
Studentkinja Tijana priznaje da je odluku donijela “na osjećaj”, bez ikakvog stručnog savjetovanja. Iva, s druge strane, imala je podršku školskog psihologa, što je, kako kaže, bilo presudno za njen izbor.
– Savjeti i testovi koje smo radili pomogli su mi da potvrdim ono što već osjećam. Bilo je olakšanje znati da idem pravim putem – kaže Iva.
Popularnost određenih fakulteta, poput psihologije, porasla je nakon pandemije, ali stručnjaci upozoravaju da trendovi ne garantuju zaposlenje.
– Mladi se vode popularnošću, ali ne analiziraju da li njihove sposobnosti odgovaraju zahtjevima tih profesija – pojašnjava Čarapina Zovko.
Dodatni problem je što univerziteti često kasne u prilagođavanju tržištu rada. – Ono što danas upišete, možda neće biti traženo za pet godina kada diplomirate – dodaje.
Mnogi mladi danas žele fleksibilnost – da studiraju i rade, da putuju, da pokreću sopstvene biznise. I sve više njih razmišlja o odlasku iz zemlje.
– Svjesni su da diploma više nije zlatna karta. Zato već sada razvijaju dodatne vještine – kaže Tijana.
Ipak, najvažniji savjet koji dolazi i od studenata i od stručnjaka jeste – slušajte sebe.
– Upišite ono što volite. To je najbolja garancija da ćete istrajati i biti zadovoljni. Trud koji ulažete tada ima smisla – poručuje Iva.
Roditelji u cijelom procesu imaju ključnu ulogu, ali ne bi trebalo da preuzmu kontrolu. – Roditelji bi trebali biti podrška, a ne dodatni izvor pritiska. Budućnost nije njihova, već dječija – kaže Čarapina Zovko.
Na kraju, zaključuje da karijera nije jedna odluka, već put koji se gradi cijeli život. – Nema više “sigurnih” poslova, ali postoje vještine koje vam omogućavaju da se prilagodite. Učite, istražujte i budite otvoreni – to je jedina konstanta u vremenu promjena.
