Uslijed sve izraženijih političkih trzavica između institucija Republike Srpske i centralnih vlasti u Sarajevu, te oštrog neslaganja sa Zapadom, u javnosti se sve češće postavlja pitanje – da li se priprema teren za novi međunarodni dogovor o uređenju Bosne i Hercegovine, svojevrsni „Dejton 2“?
Pojedine političke partije, naročito opozicija u Republici Srpskoj, upozoravaju da trenutna politika vladajuće strukture, predvođene SNSD-om, vodi ka opasnom zaokretu koji bi mogao rezultirati novim međunarodnim pritiscima i eventualnim pokušajem revizije Dejtonskog sporazuma. Prema njihovim tvrdnjama, posljednje odluke Narodne skupštine RS, koje uključuju zabranu djelovanja određenih državnih institucija na teritoriji Srpske, ozbiljno su uzdrmale njen međunarodni kredibilitet.
Iz diplomatskih krugova, međutim, dolaze umjereniji tonovi. Prema informacijama koje su procurile u medije, u dijelu međunarodne zajednice zaista postoji razmišljanje o organizovanju nove konferencije posvećene BiH, ali ne u cilju poništavanja postojećeg Dejtonskog okvira, već u pravcu njegove funkcionalne dorade.
„Riječ je o pokušaju da se postojeći sistem modernizuje, jer je postalo jasno da BiH već dvije decenije funkcioniše ispod institucionalnog minimuma“, navode diplomatski izvori. Oni podsjećaju da trenutna struktura vlasti – sa devet predsjednika i potpredsjednika, tročlanim Predsjedništvom, dvodomnim parlamentom i dupliranim nadležnostima – nije održiva, niti postoji sličan primjer u savremenom svijetu.
Posebno se ističe potreba izmjene izbornog zakona, kao i pojednostavljenja političkog sistema, koji u sadašnjoj formi, kako navode sagovornici, proizvodi sistemske blokade i parališe donošenje odluka.
Međutim, uprkos spekulacijama, stručnjaci smatraju da od velikog međunarodnog skupa u skorije vrijeme vjerovatno neće biti ništa. Srećko Đukić, bivši diplomata i poznavalac međunarodnih odnosa, naglašava da je za sazivanje nove konferencije potreban širok konsenzus unutar Savjeta bezbjednosti UN, kao i podrška ključnih evropskih država.
„Za tako nešto mora da postoji ozbiljna međunarodna volja, a u ovom trenutku ne vidim da iko ima kapacitet ni interes da se upusti u novi diplomatski poduhvat takvih razmjera“, kaže Đukić.
On smatra da eventualne promjene u BiH mogu doći tek kada se globalne okolnosti stabilizuju, prije svega kroz rješavanje krize u Ukrajini i redefinisanje odnosa između SAD i EU. U tom kontekstu, moguće je, dodaje, da se održi manji diplomatski forum, poput sastanka članica PIK ili formiranja kontakt-grupe, koja bi imala zadatak da olakša funkcionisanje zajedničkih institucija.
„To ne bi bio novi Dejton, niti bi značilo promjenu osnovne arhitekture BiH, već pokušaj da se sistem otkoči i osposobi za osnovne funkcije“, zaključuje Đukić.
Dok vlast u Srpskoj insistira na poštovanju izvornog Dejtona, a opozicija upozorava na opasne igre s međunarodnom zajednicom, čini se da BiH i dalje lebdi između prošlosti i neizvjesne budućnosti. Na potezu su, kako tvrde poznavaoci prilika, i domaći i strani akteri – ali vremena za političke avanture, poručuju iz diplomatskih izvora, sve je manje.
