Foto: Siniša Pašalić/Ringier
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj ustavnoj i političkoj krizi do sada, a da je glavni uzrok tome djelovanje Kristijana Šmita.
Cvijanovićeva je tokom konferencije za novinare u Banjaluci naglasila da je pitanje njegovog imenovanja od samog početka bilo problematično i da je na to više puta ukazivano.
„To što će neko manipulativno tumačiti da je za imenovanje relevantan Savjet za sprovođenje mira (PIK) ne umanjuje činjenicu da postoji manjkavost u procesu njegovog imenovanja. Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa postojanje PIK-a, pa samim tim ni njegovu ulogu u odlučivanju o imenovanju visokog predstavnika“, rekla je Cvijanovićeva.
Dodala je da je Šmit više puta djelovao mimo ovlaštenja propisanih Aneksom deset Dejtonskog sporazuma, te da su njegove odluke političke i nisu u skladu sa važećim pravnim okvirima.
Političke odluke i narušavanje demokratije
Navodeći konkretne primjere, Cvijanovićeva je podsjetila da je Šmit suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi osigurao formiranje Vlade u skladu s političkom voljom tadašnjeg ambasadora SAD-a u BiH.
„On je na taj način izbacio SDA iz vlasti i omogućio da Trojka preuzme ključne pozicije“, kazala je.
Takođe, podsjetila je da je Šmit jednostrano promijenio Izborni zakon BiH, produžio mandat sudija Ustavnog suda BiH i donio izmjene Krivičnog zakona BiH, što je, prema njenim riječima, direktan napad na demokratski poredak i suverenitet zemlje.
Nervoza u Sarajevu i bezbjednosne prijetnje
Cvijanovićeva je istakla da su posljednja dešavanja izazvala nervozu u Sarajevu, te da su neki zvaničnici reagovali emotivno.
„Vidjela sam da je Denis Bećirović održao pres-konferenciju i da je, prema riječima mojih saradnika, 4.692 puta pomenuo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dalje nisu mogli brojati“, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da najveću prijetnju stabilnosti BiH ne predstavlja Republika Srpska, već postupci sarajevskih političara, uključujući najave zloupotrebe Oružanih snaga BiH.
„Svaka odluka u domenu odbrane mora biti zasnovana na konsenzusu tri člana Predsjedništva BiH. Međutim, u posljednje vrijeme vidimo jednostrane pokušaje donošenja odluka koje nisu u skladu s Ustavom i zakonima“, upozorila je.
Maligni uticaj OHR-a i uloga Ustavnog suda
Cvijanovićeva je ponovo ukazala na, kako je rekla, „maligni uticaj OHR-a“, koji se godinama miješa u unutrašnja pitanja BiH, umjesto da djeluje u skladu sa sporazumima.
„Svaku od velikih kriza u BiH izazvao je OHR ili Ustavni sud BiH, koji se umjesto zaštite Ustava bavi kreiranjem novih pravnih rješenja i ustavnog ambijenta. U posljednjem sazivu tog suda, strani sudije nisu izabrane u skladu sa procedurom koja zahtijeva konsultacije u Predsjedništvu BiH“, istakla je Cvijanovićeva.
Na kraju, dodala je da su evidentni pokušaji pojedinih sarajevskih političara da instrumentalizuju EUFOR kako bi ostvarili političke ciljeve.
„Jedan od njih je i Denis Bećirović, koji uporno poziva na intervenciju EUFOR-a i hapšenja zvaničnika Republike Srpske“, kazala je Cvijanovićeva.
Zaključila je da je trenutna kriza u BiH političke i ustavne prirode, ali da ne postoji bezbjednosna prijetnja, osim one koju proizvode neodgovorne izjave pojedinih zvaničnika iz Sarajeva.
