Banjaluka, grad koji se godinama ponosio reputacijom mirne i bezbjedne sredine, posljednjih mjeseci suočava se s ozbiljnim izazovima kada je riječ o javnoj bezbjednosti. Dva teška ubistva koja su se dogodila u razmaku od samo nekoliko mjeseci, i to na prometnim lokacijama usred dana, unijela su nemir među građane i otvorila pitanje – da li je bezbjednost u najvećem gradu Srpske ozbiljno narušena?
Posljednji incident desio se početkom ove sedmice na Laušu, kada je u popodnevnim časovima ispred prodavnice obuće „Juventa“ ubijen Savo Čolić (37). Ubistvo je izvršeno automatskom puškom, a kako su potvrdili iz policije, osumnjičeni Jovica Đermanović (48) sam se predao nadležnim organima neposredno nakon zločina. Zastrašujuće je što se napad dogodio u vrijeme najveće dnevne frekvencije ljudi, u naselju koje se smatra jednim od mirnijih u Banjaluci.
“Prava je sreća da niko drugi nije nastradao”, izjavio je jedan od očevidaca za lokalne medije. “Ulica je bila puna ljudi, mogli su stradati slučajni prolaznici, pa i djeca.”
Samo nekoliko mjeseci ranije, u januaru, Banjaluka je bila poprište još jednog krvavog obračuna. Dejan Kostić Dela ubijen je ispred restorana „Stara Ada“. U njega je, prema dostupnim informacijama, pucano iz pištolja, dok je i sam Kostić bio naoružan, a u njegovom vozilu pronađena je automatska puška. Osumnjičeni za ovaj zločin, Nemanja Sjenica i njegov saučesnik Nikola Kos, i dalje su u bjekstvu.
Brutalnost oba ubistva, kao i činjenica da su počinjena na javnim mjestima, u sred bijela dana, izazvali su ogorčenje i zabrinutost javnosti. Sve se češće čuje mišljenje da se u Banjaluci razvija obrazac nasilja koji se ranije vezivao isključivo za kriminalne miljee u većim gradovima regiona.
Duško Vejnović, profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci, upozorava da institucije moraju jačati saradnju i povjerenje s građanima, posebno kada je riječ o praćenju povratnika u izvršenju teških krivičnih djela.
“Bezbjednosna situacija jeste zadovoljavajuća u globalu, ali ovi slučajevi pokazuju da imamo ozbiljan problem s pojedincima koji su višestruki povratnici i koje institucije dobro poznaju. Potrebna je mnogo snažnija i koordinisanija akcija kako bi se spriječile nove tragedije”, ističe Vejnović.
Prema njegovim riječima, ključno je prepoznati rizične pojedince i pravovremeno djelovati.
“Moramo raditi sistematski, identifikovati one koji su skloni teškim djelima i preduzimati mjere prije nego što dođe do pucnjave na ulici. Svaki novi slučaj dodatno urušava povjerenje u sistem i produbljuje osjećaj straha među građanima”, zaključuje on.
Dok institucije pokušavaju uvjeriti javnost da drže situaciju pod kontrolom, građani Banjaluke sve češće postavljaju isto pitanje – koliko još ovakvih scena moramo vidjeti prije nego što se bezbjednost vrati tamo gdje treba da bude: na prvo mjesto.
