Napad izraelskih aviona na zgradu u glavnom gradu Katara, u kojoj su se, prema tvrdnjama Tel Aviva, nalazili visoki predstavnici Hamasa, izazvao je ozbiljne diplomatske potrese u regionu i šire. Iako je napad rezultirao pogibijom pet osoba, među kojima su dva člana Hamasa i jedan pripadnik katarske bezbjednosne službe, ključne mete su preživjele, što je dodatno zakomplikovalo ionako napetu regionalnu situaciju.
Meta vazdušnog napada bio je, kako se navodi, sastanak visokih predstavnika Hamasa na kojem se razgovaralo o predlogu nove američke inicijative za mir u Pojasu Gaze. Među preživjelima su Kalil el Haja, istaknuti član političkog biroa Hamasa i jedna od najuticajnijih figura pokreta, kao i Zaher Džabarin i Ismail Derviš, koji su prethodnih godina bili ključni kontakti Hamasa s diplomatama iz Irana i Turske.
Izraelski bezbjednosni izvori priznaju da glavni ciljevi nisu neutralisani, a izraelski mediji prenose da među najvišim zvaničnicima dolazi do sve dubljih nesuglasica. Šefovi MOSSAD-a i dio pregovaračkog tima navodno su se protivili napadu, upozoravajući da bi izraelska akcija na teritoriji Katara mogla imati dugoročne posljedice po međunarodni položaj Izraela i dodatno oslabiti diplomatski rejting zemlje.
S druge strane, Shin Bet i izraelska vojska potvrdili su da su mete bili upravo lideri Hamasa, koje Izrael smatra odgovornima za napad od 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 2.000 izraelskih civila.
Katar, koji već mjesecima izražava nezadovoljstvo rezultatima mirovnih pregovora, odmah je najavio povlačenje iz daljih razgovora, optužujući i Hamas i Izrael da nisu pokazali stvarnu želju za postizanje primirja. Izvori bliski vladi u Dohi navode da je napad dodatno potvrdio sumnju katarskih vlasti u iskrenost obe strane, te da neće više posredovati u pregovorima.
Ovo je ozbiljan udarac za međunarodnu diplomatiju, jer je upravo Katar do sada važio za jednog od najpouzdanijih medijatora u regionu. Podsjetimo, ova država je prethodnih godina bila ključni akter u postizanju sporazuma u Darfuru, Jemenu, Avganistanu i Libanu, kao i u razmjeni zarobljenika između Hamasa i Izraela.
Katar je svoju poziciju na svjetskoj sceni gradio pažljivo – kroz investicije, diplomatske odnose i vojno prisustvo. Baza „Al Udeid“, u kojoj je stacionirano oko 8.000 američkih vojnika, simbol je strateške povezanosti Dohe s Vašingtonom. Osim toga, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika gasa i suvlasnik iračke naftne industrije, Katar ima realnu moć da oblikuje regionalne i globalne tokove.
Međutim, posljednji događaji mogli bi dovesti u pitanje njegovu neutralnost i posredničku ulogu, posebno ako se potvrde tvrdnje da je Bijela kuća unaprijed znala za planirani napad. Zvaničnici iz Dohe to kategorički negiraju.
I dok se Katar zatvara za pregovore, Hamas šalje poruku da neće odustati od otpora. U saopštenju koje je uslijedilo nakon napada, navode da neće „istaknuti bijelu zastavu“ i da će nastaviti borbu protiv, kako kažu, okupatora.
U sjeni propalog pokušaja likvidacije lidera Hamasa i diplomatskog šoka u Dohi, budućnost pregovora o prekidu vatre u Gazi izgleda sve neizvjesnije. Bez Katara za stolom, međunarodna zajednica ostaje bez jednog od rijetkih kanala komunikacije s Hamasom – što bi moglo značiti nastavak rata bez jasne perspektive.
