Skoro tri decenije nakon završetka oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini, više od 93.000 građana i dalje svakodnevno živi pod direktnom prijetnjom mina. Prema najnovijim podacima, opasnost je prisutna u oko 110 lokalnih zajednica širom zemlje, dok se sumnjiva površina zahvaćena minama i dalje prostire na više od 820 kvadratnih kilometara.
Ovi zabrinjavajući podaci iznijeti su u Prijedlogu plana aktivnosti protivminskog djelovanja za 2025. i 2026. godinu, koji je sačinio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC). Dokument potvrđuje da Bosna i Hercegovina i dalje spada među najugroženije zemlje u svijetu kada je riječ o minskom problemu.
“Prema procjenama iz januara 2025. godine, sumnjiva opasna površina iznosi 822,87 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,6 odsto ukupne površine države”, naveli su iz BHMAC-a.
Najveći dio ove teritorije nalazi se na području Federacije BiH (655,33 km²), dok se na Republiku Srpsku odnosi 157,19 km², a na Brčko distrikt 10,35 km². U Republici Srpskoj, najveći broj sumnjivih područja otpada na šumske površine, posebno one obrasle srednjom i visokom vegetacijom.
“Sva kontaminirana područja koja su evidentirana su adekvatno obilježena, ali imamo slučajeva neovlaštenog uklanjanja oznaka. Ipak, lokalno stanovništvo je generalno upoznato s tim i ponaša se odgovorno”, kaže Dragan Kos, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite, Sektor za deminiranje.
Prema njegovim riječima, najugroženije opštine u Srpskoj su Teslić i Doboj, a značajne površine pod sumnjom nalaze se i u Krupi na Uni, Čajniču, Rogatici, Palama i Trnovu, gdje su deminerski timovi trenutno angažovani na veoma zahtjevnom terenu.
U bazi podataka BHMAC-a još je u operativnoj upotrebi 8.673 minska zapisnika, dok je minska opasnost od početka procesa deminiranja uklonjena na 10.408 lokacija. Ipak, problem ostaje složen zbog nepouzdanosti mnogih zapisa – nerijetko se ne može tačno odrediti lokacija, oblik ni raspored minskih polja.
“Najveći izazovi danas su nepouzdani podaci, teška pristupačnost terena, naročito u planinskim oblastima, i činjenica da su mnoge informacije izgubljene protekom vremena”, kažu iz BHMAC-a.
U 2024. godini nije zabilježena nijedna minska nesreća, što se smatra uspjehom. Ipak, podsjećanja radi, od 1992. do danas, u BiH su od mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava stradale 8.471 osoba. Od toga je 1.781 žrtva zabilježena u poslijeratnom periodu.
Posebno tragična je sudbina deminera: 134 ih je stradalo tokom obavljanja posla, od čega 53 smrtno.
Nažalost, nedavna vijest iz Novog Grada još jednom je podsjetila na opasnost. D.K., deminer iz tog mjesta, poginuo je usljed aktiviranja eksplozivne naprave, iako, prema nezvaničnim informacijama, u trenutku nesreće nije bio na radnom zadatku, niti se nalazio na minskom polju.
“Policijskoj upravi Prijedor prijavljeno je da je u blizini kuće u mjestu Donje Vodičevo, opština Novi Grad, smrtno stradao D.K. iz Novog Grada”, saopštila je prijedorska policija.
Uprkos godinama rada, deminiranje u BiH još nije ni blizu kraja. Ovaj tihi rat, koji traje već tri decenije, i dalje prijeti životima hiljada ljudi, dok borba za bezbjednu zemlju traje u tišini, metar po metar.
