Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras više važnih zakonskih rješenja, među kojima se izdvaja Nacrt zakona o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, koji predviđa da pravo građenja bez naknade mogu ostvariti porodice sa četvoro i više djece, kao i mladi bračni parovi do 35 godina prilikom sticanja prava svojine na prvu nepokretnost.
Pored toga, usvojeni su i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, te izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Komisije za koncesije u 2024. godini.
Parlament Srpske primio je k znanju informaciju o obavezama koje za BiH i Republiku Srpsku proističu iz procesa evropskih integracija, sa posebnim osvrtom na aktivnosti realizovane tokom godine. U istom paketu razmatrana je i informacija o odlukama o pomilovanju donesenim tokom 2024.
U raspravi o evropskim integracijama, šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica izjavio je da Republika Srpska nikada nije zaostajala na evropskom putu, ali da evropske integracije ne smiju poslužiti kao izgovor za smanjenje ustavnih nadležnosti entiteta.
– Ranije smo se obavezali da ćemo usklađivati zakonodavstvo sa EU, ali nećemo dozvoliti da nam iko oduzima ovlasti – rekao je Mazalica.
Sličan stav iznio je i ministar za evropske integracije Zlatan Klokić, koji je podržao evropski put, ali i upozorio na negativan uticaj međunarodnog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje.
– EU se suočava sa sopstvenim krizama, što utiče i na njen odnos prema proširenju – rekao je Klokić.
Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević naglasila je da su interesi Republike Srpske i srpskog naroda iznad svih drugih interesa, uključujući i evropske.
Opozicija je imala podijeljene, ali uglavnom rezervisane stavove. Igor Crnadak (PDP) izjavio je da vjeruje u evropsku budućnost Srpske, ali ne očekuje lak put.
– Ne mislim da će sve biti idealno, ali EU je najbolje rješenje za naš narod – rekao je Crnadak.
Nebojša Vukanović iz Kluba Za pravdu i red bio je direktniji u kritici.
– Evropska budućnost je daleko dok se političari ne okrenu svakodnevnim problemima građana – rekao je Vukanović.
Posebnu pažnju izazvala je informacija o pomilovanjima. Predsjednik RS Milorad Dodik donio je tri odluke, kojima je pomilovano šest osoba. Od 22 molbe, 16 je odbijeno. Pomilovani su bili osuđeni za različita krivična djela, uključujući i pokušaj ubistva.
Vlast je naglasila stroži pristup u odnosu na prethodne mandate, dok je opozicija pozvala na veću transparentnost i drugačiji tretman za bivše borce Vojske Republike Srpske. Poslanik SDS-a Pero Đurić apelovao je da se razmotri mogućnost pomilovanja za one koji su osuđeni pred Sudom BiH za ratne zločine.
– Oni su branili svoj narod i zaslužuju drugačiji odnos – poručio je Đurić.
Narodna skupština prihvatila je i odluku o zaduženju RS prema Svjetskoj banci u iznosu do 48.060.000 evra za projekat unapređenja zdravstvenog sistema. Pomoćnik ministra finansija Bojana Vasiljević pojasnila je da je riječ o dijelu većeg aranžmana BiH, te da RS preuzima 71 odsto ukupnog iznosa.
Zajam će se otplaćivati 32 godine, uz sedmogodišnji grejs period i promjenjivu kamatu. Poslanici SNSD-a podržali su mjeru, dok su iz SDS-a ukazali na predug rok otplate i opasnost dugoročnog zaduženja.
Političke varnice nisu izostale ni tokom ove sjednice. Srđan Mazalica izazvao je burne reakcije izjavom da je „Zoran Milanović veći Srbin i patriota RS od opozicionih poslanika“. Poslanici SDS-a i PDP-a zatražili su izvinjenje, navodeći da je izjava uvreda za sve borce i građane.
– To je sramotno i nedostojno narodnog poslanika – rekao je Pero Đurić.
Mazalica se izvinio, ali je na kratko napustio skupštinsku salu.
Tenzije su dodatno pojačane nedavnom odlukom vlasti da njemačku ministarku Anu Lurman proglase nepoželjnom osobom, nakon njenog susreta sa opozicijom. Opozicija je potez okarakterisala kao antievropski, dok vlast insistira da je riječ o recipročnoj mjeri zbog zabrane ulaska srpskim zvaničnicima u Njemačku.
Sjednica je završena u kasnim večernjim satima, bez dogovora o ključnim političkim nesuglasicama, ali sa usvojenim nizom zakonskih prijedloga koji bi mogli imati direktan uticaj na građane Republike Srpske.
