Prosječna plata u Republici Srpskoj u posljednjih pet godina porasla je sa 957 na 1.475 KM, što na prvi pogled djeluje kao značajan napredak. Ipak, analiza pokazuje da ovaj rast nije posljedica dobre volje poslodavaca da zadrže radnike, već prije svega rezultata korekcija minimalca. Minimalna plata povećana je sa 520 KM početkom 2020. na 1.300 KM u 2025., što je direktno uticalo na ukupan rast plata u zemlji.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, trenutno čak svaki treći zaposleni – njih 91.200 – prima minimalnu platu, što ukazuje na široku primjenu ovog instituta u privredi.
Koje su djelatnosti najviše profitirale od rasta minimalca?
Najveći rast plata u procentima zabilježen je u sektorima koji zapošljavaju veliki broj radnika sa najnižim primanjima. Tako su u posljednjih pet godina prosječne neto plate povećane:
- U trgovini – za 78% (sa 728 na 1.296 KM),
- U građevinarstvu – za 76,5% (sa 652 na 1.151 KM),
- U prerađivačkoj industriji – za 65% (sa 768 na 1.269 KM),
- U ugostiteljstvu – za 60%.
Iako su procentualno najviše rasle, ove djelatnosti i dalje spadaju među najslabije plaćene u Republici Srpskoj.
S druge strane, u sektorima sa višom i visokom stručnom spremom rast plata bio je znatno niži – oko 50%. Tako je u obrazovanju zabilježen rast od 52%, u zdravstvu 45,8%, dok je u IT sektoru 53%.
Najmanji rast plata zabilježen je u finansijama (31%) i javnoj upravi (36%), što dodatno potvrđuje da poslodavci nisu nužno ulagali u radnike, već su jednostavno pratili zakonske korekcije minimalca.
Kako su poslodavci izbjegli veći rast plata?
Novi zakonski propisi, koji su minimalnu platu podijelili prema stručnim kvalifikacijama, očekivano su trebali donijeti značajniji rast primanja. Međutim, prema Zavodu za statistiku, prosječna plata je porasla svega 40 KM, odnosno dva odsto – upola manje nego tokom prošlogodišnjih korekcija minimalca.
Ekonomisti objašnjavaju da su poslodavci, uoči stupanja na snagu novih zakona, smanjili kvalifikacione zahtjeve za određene pozicije, kako bi izbjegli obavezu isplate većih plata. Primjera radi, radna mjesta koja su ranije zahtijevala višu ili visoku stručnu spremu sada su formalno preklasifikovana kao poslovi za srednjoškolce, čime su radnicima umjesto 1.300 KM isplaćivane manje plate. Razlika je često pokrivana „na ruke“, što je već ustaljena praksa u domaćoj ekonomiji.
Ko je najviše profitirao u realnim brojkama?
Ako analiziramo rast plata u konvertibilnim markama, a ne procentima, slika se mijenja:
- Najveći rast plata zabilježen je u IT sektoru – 648 KM (sa 1.215 na 1.863 KM),
- Vađenje ruda – 591 KM (sa 1.215 na 1.806 KM),
- Elektrosektor – 543 KM.
Ovo pokazuje da su djelatnosti sa većim platama uspjele ostvariti veći nominalni rast, dok su sektori sa nižim primanjima ostali pri dnu, uprkos procentualnom rastu.
Da li rast plata prati rast troškova života?
Uporedimo li rast plata sa porastom troškova života, dolazimo do zaključka da realna kupovna moć i dalje opada.
Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u januaru 2025. iznosila je 2.682 KM, što je 766 KM više nego prije pet godina. S druge strane, prosječna plata u istom periodu porasla je za samo 520 KM, što znači da jedno prosječno domaćinstvo i dalje zaostaje za oko 240 KM mjesečno.
Kao i ranijih godina, troškovi ishrane predstavljaju najveći dio sindikalne korpe – čak 46% njene ukupne vrijednosti. Cijene osnovnih namirnica nastavile su da rastu, pri čemu su cijene mesa skočile od 10 do 15%, dok je kupus poskupio čak 50%.
Sindikat: Poslodavci zloupotrebljavaju institut minimalne plate
Viši stručni saradnik Saveza sindikata Republike Srpske Božana Radomir ističe da su poslodavci iskoristili rupe u zakonu kako bi izbjegli realan rast plata.
„Nažalost, poslodavci koriste, odnosno zloupotrebljavaju institut minimalne plate. Radnicima sa višom ili visokom spremom isplaćuju minimalac i prebacuju ih u niže platežne nivoe. Treba nam novi sistem obračuna plata, gdje bi one bile vezane za koeficijente stručne spreme i složenosti poslova.“
Ona dodaje da rast plata ne prati poskupljenja osnovnih životnih namirnica, što dodatno ugrožava kupovnu moć građana.
Kako stoji Republika Srpska u poređenju sa EU?
Prema podacima Evrostata, minimalne plate u Evropskoj uniji kreću se od 551 evro u Bugarskoj do 2.638 evra u Luksemburgu. U grupi zemalja sa minimalcem iznad 1.500 evra nalaze se Njemačka (2.161 evro), Francuska (1.802 evra) i Belgija (2.070 evra).
Najbliže Srpskoj su Hrvatska (970 evra), Grčka (968 evra) i Rumunija (814 evra), dok su na samom dnu Bugarska (551 evro) i Slovačka (816 evra).
Zaključak: Stagnacija pod plaštom rasta
Iako podaci na prvi pogled pokazuju značajan rast plata, realnost je nešto drugačija. Plate su uglavnom rasle zbog korekcija minimalca, a ne volje poslodavaca da motivišu radnike. Uz to, razni trikovi poput snižavanja kvalifikacionih zahtjeva omogućili su poslodavcima da izbjegnu veće isplate.
Na kraju, ostaje pitanje – koliko je ovaj rast plata zaista pomogao građanima Republike Srpske, kada cijene osnovnih životnih namirnica rastu brže od njihovih primanja?
