VAŠINGTON/TEHERAN – Sjedinjene Američke Države i Iran približavaju se mogućem sporazumu o okončanju sukoba u Persijskom zalivu, a u fokusu pregovora je memorandum od 14 tačaka koji bi mogao označiti početak smirivanja krize.
Kako prenosi Reuters, pozivajući se na izvor iz Pakistana koji učestvuje kao posrednik, dvije strane su blizu dogovora, a odluka Teherana o američkom prijedlogu očekuje se uskoro.
Prema dostupnim informacijama, memorandum bi obuhvatio ključne korake poput moratorijuma na obogaćivanje uranijuma od strane Irana, ukidanja američkih sankcija i oslobađanja zamrznutih sredstava, kao i uklanjanja ograničenja plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Pakistan je prošlog mjeseca bio domaćin jedinih direktnih mirovnih pregovora od početka sukoba i od tada nastavlja da posreduje između Vašingtona i Teherana, prenoseći prijedloge obje strane.
Američki portal Axios, pozivajući se na više izvora, navodi da bi memorandum mogao biti uvod u tridesetodnevni proces detaljnih pregovora, tokom kojeg bi se postepeno ukidale restrikcije na pomorski saobraćaj i američka blokada Irana.
U narednih 48 sati očekuje se odgovor Irana na ključna pitanja iz prijedloga, dok iz Bijele kuće i iranskih institucija za sada nema zvaničnih komentara.
Vijesti o mogućem sporazumu već su imale odjek na tržištu – cijena nafte tipa Brent pala je za više od osam odsto, na oko 100 dolara po barelu, dok su globalne berze zabilježile rast.
Pregovori se odvijaju u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp obustavio pomorsku operaciju „Projekat sloboda“, pokrenutu radi osiguranja prolaza brodova kroz Ormuski moreuz, navodeći da je postignut „značajan napredak“ u razgovorima.
Prema navodima, memorandum bi mogao označiti kraj aktuelnog sukoba i otvoriti put ka trajnom sporazumu, ali uz mogućnost ponovnog uvođenja blokade ili nastavka vojnih operacija ukoliko pregovori ne uspiju.
Sukob u regionu traje od kraja februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli vojne operacije, nakon čega je Iran praktično zatvorio Ormuski moreuz za većinu međunarodnog pomorskog saobraćaja, što je dodatno destabilizovalo globalno tržište energenata.
