Svečanom premijerom ostvarenja „La Grazia“ Paola Sorentina, u srijedu uveče na Lidu je otvoren 82. Međunarodni filmski festival u Veneciji. Pored glamura i umjetnosti, ceremoniju je obilježila i snažna politička poruka – kako na bini, tako i ispred festivala.
Najveće priznanje večeri, Zlatni lav za životno djelo, uručio je legendarni Frensis Ford Kopola svom višedecenijskom prijatelju i kolegi, njemačkom reditelju Verneru Hercogu.
„Mostra mi je oduvijek bila dom. Ovdje sam sretao kolege, publiku, prijatelje. Frensise, inspirišeš me još otkako smo se upoznali prije pola vijeka. Trudio sam se da budem dobar vojnik filma. Za to je potrebna istrajnost i osjećaj dužnosti“, poručio je Hercog vidno dirnut ovacijama. Njegov novi dokumentarac „Ghost Elephants“ biće premijerno prikazan 28. avgusta.
Ceremoniju je vodila glumica i komičarka Emanuela Fanelli, koja je u svom prepoznatljivom stilu pročitala šaljivo pismo italijanskog predsjednika Serđa Matarele, koji se, uz mnogo duhovitosti, zahvalio na pozivu da učestvuje u uvodnom skeču, ali ga odbio uz obrazloženje da „čak i za statiranje treba talenat, a njega nema u godinama koje više nisu mladalačke“.
Matarela je poručio i da je film neodvojiv dio italijanskog kulturnog identiteta. „On izražava naš genije, prenosi ljepotu, nadu i vrijednosti. Danas, više nego ikad, svijetu je potrebna kulturna čvrstina i ljudska solidarnost“, naveo je predsjednik.
Predsjednik žirija, američki reditelj Aleksander Pejn, pozvao je članove žirija da svaki film gledaju iskreno, bez predrasuda, kao da nikada ranije nisu gledali nijedan.
U zvaničnoj selekciji publiku i žiri očekuje više od 70 filmova, među kojima su i najiščekivaniji naslovi godine: „Frankenštajn“ Giljerma del Tora, „Kuća dinamita“ Ketrin Bigelou, „Bugonija“ Jorgosa Lantimosa, „Otac, majka, sestra, brat“ Džima Džarmuša i „Džej Keli“ Noe Baumbaha.
Crvenim tepihom prodefilovao je niz svjetskih zvijezda, a poseban pažnju privukao je dolazak Džordža Klunija i njegove supruge Amal – vodenim putem, u pravom venecijanskom stilu. Među prisutnima su i Džulija Roberts, Ema Stoun, Dvejn Džonson, Kejt Blanšet, Lora Der, Džad Lou, Adam Sendler, Leni i Hajdi Klum.
Ipak, glamur nije bio jedina poruka prve večeri. Nekoliko sati prije otvaranja, ispred glavne festivalske zgrade održan je protest zbog rata u Gazi. Oko 20 aktivista iz lijevo orijentisanih kolektiva nosilo je transparente s natpisima „Zaustavite genocid“ i „Oslobodite Palestinu“, zahtijevajući od organizatora festivala jasniji stav o sukobu.
Organizatori protesta najavili su nove skupove tokom trajanja festivala, dok se među italijanskim filmskim radnicima sve glasnije čuju pozivi da i Mostra, kao najstariji festival te vrste na svijetu, preuzme moralnu i društvenu odgovornost u vremenu globalne nestabilnosti.
Festival traje do 7. septembra, a Venecija će naredne dane provesti u znaku filma, glamura, refleksije i nesumnjivo – dijaloga umjetnosti i stvarnosti.
