Uvođenje presretača, stacionarnih radara i strožih novčanih kazni nije dovelo do očekivanog smanjenja broja saobraćajnih nesreća i poginulih na putevima Republike Srpske, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na putevima u Srpskoj tokom 2018. godine poginulo je 130 osoba, dok je prošle godine u saobraćajnim nesrećama život izgubilo 129 ljudi. Istovremeno je broj saobraćajnih nezgoda povećan sa 10.369 na 13.484.
Prva dva presretača počela su da kontrolišu saobraćaj u junu 2019. godine, dok je krajem 2020. godine nabavljeno još deset vozila. Njihov osnovni cilj bio je smanjenje broja poginulih, s obzirom na to da se neprilagođena i nepropisna brzina navodi kao jedan od najčešćih uzroka nesreća sa teškim posljedicama.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske tokom 2020. godine nabavilo je i 100 stacionarnih radara, koji su počeli da rade naredne godine. Uprkos pojačanoj kontroli i velikom broju izrečenih kazni, statistika pokazuje da nije ostvaren značajan napredak u bezbjednosti saobraćaja.
Stručnjaci upozoravaju da kažnjavanje vozača bez ozbiljnog preventivnog i obrazovnog rada ne može dati zadovoljavajuće rezultate.
Sudski vještak saobraćajne struke Dragoslav Bašić smatra da je potrebno više pažnje posvetiti edukaciji vozača i neposrednom radu policije na putevima. Prema njegovim riječima, nekada je prisustvo saobraćajnog policajca imalo snažniji preventivni efekat, dok se današnji sistem uglavnom oslanja na automatsko evidentiranje prekršaja i novčane kazne.
Predsjednik Asocijacije auto-škola BiH Zdravko Ivić ocijenio je da radari nemaju presudan uticaj na bezbjednost, jer vozači najčešće znaju gdje se nalaze, uspore neposredno prije njih, a zatim ponovo povećavaju brzinu.
On je upozorio i na loše stanje puteva, ističući da je za poboljšanje bezbjednosti neophodno sistemsko ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu, edukaciju i preventivne aktivnosti.
Uprkos dosadašnjim rezultatima, MUP Republike Srpske planira nabavku još 90 stacionarnih radara.
Izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, kojima je uveden pojam obijesne vožnje i propisane kazne do 5.000 KM, stupile su na snagu 27. maja ove godine.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da strože kazne same po sebi neće spriječiti tragedije ukoliko ih ne prate bolji putevi, kvalitetnija obuka vozača, veće prisustvo policije na kritičnim dionicama i kontinuirana saobraćajna edukacija.