Zanat kao sigurnost. To je poruka koja se sve češće šalje mladima u Republici Srpskoj, gdje deficitarna zanimanja postaju ključni faktor buduće zaposlenosti. Mesar, pekar, konobar, kuvar, moler, keramičar, šumar i bravar-zavarivač – samo su neki od profila za kojima tržište rada vapi, a za koje će se u narednoj školskoj godini obrazovati učenici u čak 45 srednjih škola širom Srpske.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, ovi obrazovni programi biće dostupni u 33 lokalne zajednice, s ciljem da se odgovori na sve izraženiju potražnju privrede za kvalifikovanom radnom snagom.
U Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru spremno dočekuju novu generaciju konobara i kuvara. Direktorica škole Dražena Mršić kaže da interesovanje učenika ne jenjava.
„Ranije smo kao deficitarno upisivali samo jedno zanimanje, dok sada već drugu godinu zaredom upisujemo i kuvara i konobara kao deficitarna. Sve planirane kvote popunimo, a za kuvara čak tražimo proširenje“, kaže Mršićeva i dodaje da je za narednu školsku godinu planirano po 12 učenika za svako od ova dva zanimanja.
Slična situacija je i u Poljoprivrednoj školi u Banjaluci. Direktor Bojan Bakal ističe da su zanimanja mesar i pekar već godinama u deficitu, a da se roditelji često pokažu kao prepreka u izboru zanatskih škola.
„Zanati su generalno deficitarni. Vlada Srpske daje stipendije i pokriva prevoz, ali roditelji i dalje forsiraju druge obrazovne smjerove. Nažalost, još uvijek imamo zazor prema zanatskim zanimanjima“, kaže Bakal.
Da je realnost tržišta neumoljiva, potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Prema najnovijim analizama, upravo će deficitarna zanimanja dominirati među traženim profilima tokom 2025. godine.
„Poslodavci najviše traže radnike sa trogodišnjom i četvorogodišnjom srednjom stručnom spremom. Konobar, kuvar, bravar, pekar – sve su to zanimanja koja su u samom vrhu potreba privrede“, navedeno je u izvještaju Zavoda.
Na problem neusklađenosti između obrazovanja i tržišta rada godinama upozorava i Unija poslodavaca Republike Srpske. Predsjednik Unije Zoran Škrebić ističe da obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo tehnološke promjene u industriji.
„Još uvijek školujemo zavarivače prema zastarjelim programima, dok kompanije koriste savremene tehnologije. Promjene idu presporo, a privreda ne može čekati“, upozorava Škrebić.
Uprkos izazovima, jasno je da se sve više pažnje usmjerava ka obrazovanju kadrova koji će odmah po završetku škole biti spremni za tržište rada. Zanat, nekad potisnut i zanemaren, sada se vraća kao garancija zaposlenja – i kao pouzdan oslonac privredi Republike Srpske.