Brutalno ubistvo 23-godišnje ukrajinske izbjeglice Irine Zarutske, koje se dogodilo usred dana u vozu u Sjevernoj Karolini, pokrenulo je žestoku polemiku o bezbjednosti u američkim gradovima, ali i produbilo stare rane u vezi sa rasnim pitanjima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Optuženi, 34-godišnji Dekarlos Braun, afroamerikanac s istorijom mentalnih oboljenja i nasilničkog ponašanja, nasmrt je izbo mladu djevojku pred očima drugih putnika. Snimak koji se kasnije pojavio u javnosti, a koji prikazuje hladnokrvni napad nožem i potpuni izostanak reakcije prolaznika, šokirao je američku i svjetsku javnost.
Međutim, ono što je dodatno izazvalo buru jeste reakcija medija i političkih struktura. Glavni tok medija danima nije izvještavao o zločinu, a kada su to konačno učinili, fokus su preusmjerili na mentalno zdravlje napadača i širu društvenu marginalizaciju afroameričke zajednice. Gradonačelnica Šarlota izjavila je da “hapšenja ne rješavaju uzroke problema”, što su mnogi protumačili kao relativizaciju krivične odgovornosti.
Kritičari ovakvog pristupa, uglavnom s konzervativne i republikanske strane, tvrde da se pod plaštom borbe protiv rasizma sve češće prikrivaju brutalni zločini, naročito kada počinioce ne pripadaju bijeloj većini. Bivši predsjednik Donald Tramp i njegovi saradnici iskoristili su ovaj slučaj kao argument u kampanji protiv, kako navode, “propasti bezbjednosnog sistema u gradovima pod upravom demokrata”.
– Ne možemo više da tolerišemo ideološki zaslijepljenu politiku koja kriminalce štiti, a građane ostavlja nezaštićenima – rekao je republikanski senator iz Sjeverne Karoline, naglašavajući da je vrijeme za “povratak zakona i reda”.
Braun je, prema podacima Ministarstva pravde SAD, ranije više puta hapšen zbog nasilničkog ponašanja i bio je dijagnostifikovan sa šizofrenijom. Uprkos tome, nije bio pod stalnim nadzorom niti institucionalno zbrinut. Nakon ubistva Irine Zarutske, sud mu je odredio obaveznu psihijatrijsku procjenu u trajanju od 60 dana.
S druge strane, liberalne organizacije i dio akademske zajednice upozoravaju na opasnost od povratka represivnim modelima policijske države. Navode da “instrumentalizacija pojedinačnih tragedija” može dovesti do još većih društvenih podjela i porasta nasilja, naročito među mladima.
Ali pitanje koje sve češće dolazi u fokus nije samo bezbjednost, već i percepcija pravde i jednakosti pred zakonom. Sve više Amerikanaca, naročito u srednjim i manjim bijelim zajednicama, osjeća da se nalazi pod dvostrukim pritiskom – istorijske odgovornosti za robovlasničku prošlost i savremenog političkog narativa koji ih sistemski stavlja u poziciju “moralnih dužnika”, bez obzira na ličnu odgovornost.
Ovakvo stanje dovodi do radikalizacije pojedinih segmenata društva. Nekada umjerene, čak liberalne sredine, sve više se okreću desničarskim pokretima, tražeći utočište u ideji “povratka tradicionalnim vrijednostima”, ali i odbrani prava “zaboravljene većine”.
Ubistvo Irine Zarutske, tragična smrt mlade žene koja je iz ratom zahvaćene Ukrajine potražila sigurnost u Americi, tako je postalo simbol mnogo dubljeg sukoba – onog između različitih vizija Amerike, između potrebe za zaštitom ranjivih i potrebe za očuvanjem reda, između pokušaja suočavanja s prošlošću i borbe za sigurnu budućnost. U tom procjepu, nažalost, sve češće stradaju nevini.
