LONDON – Velika Britanija mogla bi se suočiti s najvećom političkom promjenom u svojoj savremenoj istoriji. Prema najnovijem istraživanju renomirane agencije „YouGov“, Reformistička stranka Ujedinjenog Kraljevstva, na čijem je čelu Najdžel Faraž, nalazi se na korak od apsolutne većine u parlamentu.
Iako trenutno ima svega pet poslanika, projekcije pokazuju da bi, kada bi se izbori održali danas, Reformisti osvojili čak 311 mjesta u britanskom Donjem domu – samo 14 manje od potrebnih 325 za samostalno formiranje vlade.
Sunovrat tradicionalnih stranaka
Rezultati ankete ukazuju na dramatičan pad podrške tradicionalnim političkim snagama. Laburistička partija bi osvojila 144 mandata, što je gubitak od čak 267 mjesta u odnosu na aktuelni saziv. Konzervativci bi doživjeli još veći udar – sa samo 47 mandata, što bi bio njihov najgori rezultat u više od tri i po vijeka dugoj istoriji.
Najdžel Faraž, poznat po ključnoj ulozi u kampanji za „Bregzit“, koristi zamah u medijima, podsjećajući javnost na svoj čuveni govor u Evropskom parlamentu 2016. godine, kada je političkim protivnicima poručio: „Sada se više ne smijete“. Istu poruku šalje i danas onima koji sumnjaju u meteorski uspon njegove stranke.
Unutrašnji potresi kod laburista
Laburistička partija suočava se sa sve većim pritiskom iznutra. Ukoliko i na predstojećim lokalnim izborima na proljeće zabilježe loš rezultat, nije isključena smjena lidera Kira Starmera. Gradonačelnik Mančestera, Endi Bernam, već je započeo neformalnu kampanju za preuzimanje vođstva, što bi moglo postati očigledno tokom četvorodnevnog partijskog kongresa koji je u toku.
Starmer, s druge strane, pokušava preokrenuti tok kampanjom kojom obećava izgradnju 12 novih gradova u cilju rješavanja problema smještaja, ali kritičari s desnice ukazuju da je glavni uzrok rasta populacije upravo imigracija – tema koja ostaje centralna u javnoj debati.
Konzervativci na ivici sloma
Liderka konzervativaca, Kemi Badenoh, prema anketama uživa podršku svega 8% građana koji vjeruju da će ostati na toj poziciji do izbora. U tom kontekstu, pojedini desničarski mediji sve češće pozivaju na povratak Borisa Džonsona i formiranje saveza s Faražom, kako bi se spriječio kolaps desnog centra.
Faraž je, međutim, takvu mogućnost odbacio, ocjenjujući je kao pokušaj establišmenta da preuzme kontrolu nad njegovim pokretom i razvodni njegov politički program.
Optužbe i pritisci
Pojavile su se i prve optužbe na račun članova Reformističke stranke, uključujući tvrdnje da su pojedini funkcioneri povezani s ruskim interesima. Član stranke Natan Gil optužen je da je primao sredstva u svrhu širenja „proruske propagande“, iako se, prema dostupnim informacijama, radilo o donacijama ukrajinskog političara.
Analitičari ocjenjuju da je cilj ovih optužbi da se Faraž i njegova stranka diskredituju u očima javnosti, predstavljajući ih kao „agente Kremlja“ uoči mogućeg istorijskog uspjeha.
Od uspostavljanja savremenog izbornog sistema 1661. godine, konzervativci nikada nisu pali ispod 100 poslaničkih mjesta. Mogućnost da jedna nova, antisistemska stranka postane vodeća politička snaga u zemlji otvara perspektivu temeljne političke promjene, kakva nije viđena u britanskoj parlamentarnoj tradiciji.
Izvori:
Politika.rs
YouGov
BBC News
The Guardian
Daily Mail
Tanjug / AP (29.09.2025)
