Bosna i Hercegovina se suočava sa sve ozbiljnijim finansijskim pritiscima usljed brojnih međunarodnih arbitražnih postupaka koji prijete da poreske obveznike koštaju milijarde maraka. U fokusu su neriješeni sporovi sa investitorima, neizvršene obaveze iz prošlih ugovora, ali i problemi nastali zbog sumnjivih poslovnih i političkih odluka unutar entitetskih struktura.
Jedan od najznačajnijih slučajeva tiče se Rudnika i termoelektrane Ugljevik, gdje je “Elektrogospodarstvo Slovenije” tužilo Bosnu i Hercegovinu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) zbog višegodišnjeg neispunjavanja ugovora o isporuci električne energije. Vrijednost tužbe procjenjuje se na čak 695 miliona evra, dok samo kamate premašuju 130 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj slučaj, prema ocjenama stručnjaka, mogao bi postati najskuplji međunarodni pravni spor u koji je BiH ikada bila uključena.
No, Ugljevik nije jedini primjer. Prema izvještajima koje je pripremilo Pravobranilaštvo BiH, u toku je više arbitražnih postupaka ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde evra. To uključuje zahtjeve međunarodnih kompanija zbog nepoštovanja investicionih sporazuma, neisplaćenih koncesionih obaveza, kao i sporove u vezi sa obustavljenim ili neusaglašenim infrastrukturnim projektima.
Građani se s pravom pitaju: ko je odgovoran za ove greške? I dok se u javnosti godinama povlače priče o propalim bankama, neslavnim privatizacijama i ugovorima koji su sklopljeni mimo institucionalnih procedura, pravosudne institucije uglavnom izostaju sa konkretnim rezultatima. Niti jedan visoki zvaničnik ili odgovorno lice iz javnog sektora nije ozbiljno pozvano na odgovornost zbog odluka koje su dovele do milionskih šteta.
Stručnjaci iz oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije upozoravaju da je osnovni problem nedostatak institucionalne odgovornosti i netransparentnost u radu javne uprave. Pitanje o tome kako se troše javna sredstva često ostaje bez odgovora, a kada se i otkriju ozbiljni propusti, pravosudni sistem najčešće ne reaguje na odgovarajući način.
Javna je tajna da su brojni sumnjivi ugovori sklapani pod pritiskom politike ili interesa uskih krugova bliskih vlastima. Posljedice takvog djelovanja snose građani – kroz poreske obaveze, povećane dugove i gubitak povjerenja u institucije.
Ako država u skorije vrijeme ne počne ozbiljno da se bavi uzrocima ovih problema – a to podrazumijeva procesuiranje odgovornih, reformu pravosuđa i uvođenje veće transparentnosti u javnim poslovima – Bosna i Hercegovina bi mogla nastaviti da tone u pravnu i ekonomsku nesigurnost. A cijenu toga ne plaćaju političari, već građani.
