TEHERAN – Nakon izraelsko-američkih napada na Iran i odluke Teherana da zatvori Ormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petina svjetske potrošnje nafte i plina, globalno energetsko tržište suočeno je sa ozbiljnim poremećajima. Analitičari upozoravaju da više nije pitanje da li će energenti poskupjeti, već koliki će biti rast cijena.
Samo dan nakon početka sukoba, cijena sirove nafte porasla je za šest odsto, dostigavši 78,48 dolara po barelu za isporuke u maju. Blokada Ormuškog moreuza sprječava isporuku oko 15 miliona barela sirove nafte dnevno na globalno tržište, što predstavlja približno 30 odsto svjetske pomorske trgovine naftom.
Šef geopolitičkih analiza u kompaniji „Rystad Energy“ Horhe Leon izjavio je da obustava plovidbe kroz moreuz ima direktan uticaj na tržište, jer sprječava ogromne količine nafte da stignu do kupaca. Iako Iran sam učestvuje sa tri do četiri odsto u globalnoj proizvodnji nafte, njegova kontrola nad strateški važnim prolazom već je izazvala pometnju na tržištu.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajno zatvaranje moreuza moglo dovesti do probijanja psihološke granice od 100 dolara po barelu. Glavni ekonomista za tržišta u razvoju u kompaniji „Capital Economics“ Vilijam Džekson ocijenio je da bi produženje sukoba i poremećaji u snabdijevanju mogli gurnuti cijenu nafte ka toj granici.
Situaciju dodatno komplikuju napadi na ključna naftna postrojenja u Persijskom zalivu. Prema dostupnim informacijama, pogođeni su objekti saudijske državne kompanije „Saudi Aramco“, uključujući postrojenja za preradu i izvoz sirove nafte. Državna agencija Kuvajta izvijestila je i o pogotku rafinerije Mina al Ahmadi, gdje su u eksploziji lakše povrijeđena dva radnika.
Alternativni pravci transporta ne mogu u potpunosti nadoknaditi gubitak. Procjene pojedinih kompanija ukazuju da bi preusmjeravanje isporuka moglo dovesti do manjka od osam do deset miliona barela dnevno, što bi dodatno pojačalo pritisak na cijene.
Iako su Saudijska Arabija i Iran posljednjih sedmica povećali izvoz sirove nafte, analitičari smatraju da su te rezerve ograničene i namijenjene ublažavanju kratkoročnih šokova, a ne dugoročnih strukturnih poremećaja.
Rast cijena nafte mogao bi imati dalekosežne posljedice po globalnu ekonomiju. Prema procjenama ekonomista, rast cijene nafte od pet odsto na godišnjem nivou povećava inflaciju u velikim ekonomijama za oko 0,1 odsto. Ukoliko bi cijena dostigla 100 dolara po barelu, globalna inflacija mogla bi porasti za 0,6 do 0,7 odsto.
S obzirom na to da je sirova nafta ključna roba svjetske ekonomije, dalja eskalacija sukoba i produžena blokada Ormuškog moreuza mogli bi svijet dovesti na ivicu nove energetske i inflatorne krize.
