U potezu bez presedana, američka administracija odlučila je da uskrati finansiranje jednom od najuglednijih univerziteta na svijetu – Harvardu, nakon što je ova institucija odbila ispuniti niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru borbe protiv antisemitizma.
Harvard je ostao bez 2,2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara kroz ugovorna sredstva, nakon što je odbio pristati na predložene uslove koji, kako tvrde iz univerziteta, direktno narušavaju akademsku autonomiju i ustavna prava.
Odluka je izazvala snažne reakcije širom obrazovnog sektora i pokrenula pitanje granica između politike i univerzitetske nezavisnosti. Rektor Alan Garber u zvaničnom obraćanju poručio je da Harvard neće pristati na ucjene:
„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa,“ izjavio je Garber, dodajući da institucija ostaje posvećena borbi protiv antisemitizma, ali ne po cijenu akademskih sloboda.
Šta je Bijela kuća zahtijevala?
Dokument koji je administracija predsjednika Donalda Trumpa dostavila univerzitetu tražio je radikalne izmjene u upravljačkoj i akademskoj strukturi Harvarda. Među najkontroverznijim zahtjevima našli su se:
- Prijavljivanje studenata koji ispoljavaju „neameričke vrijednosti“
- Ukidanje politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)
- Angažovanje državnog revizora za nadzor odjela optuženih za antisemitizam
- Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta
- Smanjenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog radnog odnosa
Ovi zahtjevi izazvali su burne reakcije, kako na Harvardu, tako i u široj akademskoj zajednici. Mnogi profesori i pravnici ukazuju na ozbiljno kršenje ustavnih normi koje garantuju slobodu govora i univerzitetsku autonomiju.
Akademska zajednica uzvraća udarac
U znak protesta, grupa profesora sa Harvarda podnijela je tužbu protiv federalne vlade, optužujući je za nezakonito miješanje u akademske poslove i narušavanje prava na slobodno izražavanje.
„Ovo nije pitanje politike, već suštine univerzitetskog postojanja. Ako vlada počne da diktira šta se smije misliti, govoriti i istraživati – to više nije obrazovni sistem, već mehanizam kontrole,“ stoji u zajedničkom saopštenju akademskog vijeća.
Promjena paradigme
Trumpova administracija ranije je povukla slične poteze protiv drugih obrazovnih institucija, uključujući Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara iz sličnih razloga. Ipak, odluka protiv Harvarda ima posebnu težinu – riječ je o simbolu američkog obrazovanja i jednom od najstarijih univerziteta u zemlji.
Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata neprihvatljivo“ i da „nijedna institucija, bez obzira na ugled, ne može biti iznad zakona“.
Harvard ostaje pri svom stavu
Iako bez federalnih sredstava, Harvard ne pokazuje znake popuštanja. Iz uprave univerziteta poručuju da će tražiti alternativne izvore finansiranja, uključujući donacije i međunarodne fondove, kako bi očuvali nezavisnost svojih programa.
Ova odluka može imati dalekosežne posljedice ne samo po Harvard, već i po cjelokupan obrazovni sistem Sjedinjenih Država. Pitanje koje ostaje jeste: da li će univerziteti u budućnosti moći da zadrže autonomiju u vremenu sve većeg političkog pritiska?
Jedno je jasno – borba između akademske slobode i političke kontrole upravo je ušla u novu, neizvjesnu fazu.
