U posljednjih pet godina u Republici Srpskoj zabilježeno je 146 poroda maloljetnica, pri čemu je najmlađa djevojčica postala majka sa samo 13 godina. Ovi podaci, koje je objavio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, odnose se na period od 2019. do 2023. godine.
Prema dostupnim statistikama, 2019. godine zabilježena su 32 poroda maloljetnica, 2020. ih je bilo 25, dok je 2021. godine broj porastao na 36. U 2022. godini evidentirano je 28 maloljetničkih trudnoća, dok je prošle godine taj broj iznosio 25. Najstarija maloljetna porodilja imala je 17 godina, navode iz Instituta.
Zdravstveni rizici i izazovi ranog majčinstva
Dr Danijela Madžar, specijalista ginekologije i akušerstva u ZU “Medico-S”, upozorava da adolescentkinje imaju dvostruko veći rizik od komplikacija tokom porođaja u odnosu na odrasle žene.
— Nedovoljna fizička zrelost organizma može povećati rizik od prijevremenog porođaja i carskog reza. Takođe, mlade majke često nemaju adekvatnu prenatalnu njegu, što dodatno ugrožava ishod trudnoće. Osim medicinskih rizika, maloljetničke trudnoće donose i socijalne izazove, poput ekonomskih poteškoća, prekida školovanja i manjka podrške porodice i partnera — ističe dr Madžar za “Nezavisne novine”.
Ona dodaje da su uslovi nekadašnjih mladih majki bili drugačiji od današnjih.
— U prošlosti su porodice bile veće i organizovane na način da su bake, djedovi, tetke i stričevi učestvovali u odgoju djece. Danas, u vrijeme manjih porodica i većih ekonomskih pritisaka, teret roditeljstva često pada isključivo na mladu majku — objašnjava dr Madžar.
Pored fizičkih i socijalnih posljedica, mlade majke su podložnije postporođajnoj depresiji zbog psihičke i emotivne nepripremljenosti za roditeljsku ulogu. Takođe, djeca rođena od maloljetnih majki češće se suočavaju s zdravstvenim problemima i nižim obrazovnim postignućima.
Psihološki aspekti i značaj podrške
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da trudnoća u adolescenciji može ostaviti dugoročne psihološke posljedice.
— Djevojčice koje rano postanu majke često se suočavaju s depresijom, anksioznošću, osjećajem izolacije i odbačenosti. Najčešće dolazi do prekida školovanja ili njegovog značajnog otežavanja, što dodatno doprinosi ekonomskoj nesigurnosti i otežava budućnost ovih djevojaka — kaže Savanović Zorić.
Ona naglašava da je važno razviti sistem podrške koji će omogućiti maloljetnim majkama da nastave obrazovanje kroz fleksibilne školske programe.
— Društvo ne smije ostaviti ove mlade majke same. Potrebna je sistemska pomoć, kao i edukacija roditelja o načinima razgovora s djecom o odgovornosti i posljedicama ranog stupanja u seksualne odnose — dodaje ona.
Prevencija kroz edukaciju
Seksualno obrazovanje prilagođeno uzrastu ključni je faktor u prevenciji maloljetničkih trudnoća, ističe Savanović Zorić.
— Djeca moraju razumjeti odgovornost koju seksualni odnosi nose. Pored toga, roditelji treba da budu edukovani kako bi mogli pružiti adekvatnu podršku i voditi otvorene razgovore sa svojom djecom o ovim temama — poručuje ona.
Maloljetničke trudnoće predstavljaju ozbiljan zdravstveni i društveni izazov koji zahtijeva odgovarajuće mjere prevencije, podrške i obrazovanja. Bez adekvatne brige, ove djevojke ostaju prepuštene same sebi, što može imati dugoročne posljedice ne samo po njih, već i po njihovu djecu i društvo u cjelini.
(Nezavisne novine)
