Tekst/Foto: Njegoš Tomić
U selu Baljvine, nedaleko od Mrkonjić Grada, nalazi se porodično poljoprivredno gazdinstvo Antić, koje već godinama gradi prepoznatljiv brend zasnovan na prirodnom i organskom uzgoju voća i povrća. Vladan Antić, jedan od članova gazdinstva, zajedno sa svojom petočlanom porodicom posvetio se očuvanju tradicionalne proizvodnje i uvođenju savremenih metoda prerade, od sokova i sirćeta, do rakije i meda.
Prvi zasadi jabuke podignuti su još 2010. godine, a od tada se posao neprestano razvija. Tokom posljednjih pet godina gazdinstvo je ozbiljno ušlo u preradu, proizvode hladno cijeđene i pasterizovane sokove od jabuke, cvekle i mrkve, jabukovo sirće i rakiju od jabuke. U novije vrijeme započeli su i pčelarsku proizvodnju, a planovi za budućnost obuhvataju proširenje voćnjaka, izgradnju novih objekata i ulazak u plasteničku proizvodnju.
Svi proizvodi potiču iz sela Baljvine, mjesta iz kojeg Antići vuku svoje korijene. Iako proizvodnja trenutno ne može zadovoljiti sve zahtjeve tržišta, spremni su da otkupljuju jabuku za preradu i ulažu u širenje kapaciteta. Prvo zvanično predstavljanje njihovih proizvoda javnosti predstavljeno je na nedavno održanom 13. Aranđelovdanskom vašaru u Mrkonjić Gradu, gdje su posjetioci imali priliku da probaju prirodne sokove, rakiju, med i druge domaće proizvode iz srca Baljvina.
Vladane, kada se osvrnete na početke, kako je nastala ideja da pokrenete porodično gazdinstvo i uđete u proizvodnju sokova i drugih domaćih proizvoda?
Ideja je proizišla savim slučajno, imali smo zemlju koja je bila prazna i bez određene namjene, pa smo tada odlučili da podignemo prve zasade i od toga je dalje sve krenulo. Krenuli smo da proizvodimo rakiju, a potom sok prvo za svoje potrebe i odatle zapravo ova priča počinje.
Vaši prvi zasadi jabuke datiraju još iz 2010. godine. Kako je izgledao put od prve sadnice do ozbiljne porodične proizvodnje?
Tačno tako, prvi zasadi su podignuti 2010. godine i od tada se konstantno ulaže u znanje i rad sa jabukom i njenom preradom. Shodno tome morali smo mnogo da radimo i učimo kako bismo napravili neke rezultate, pa je tu bilo svega, ali danas evo uspjeli smo doći na neki viši nivo što se tiče cijele ove priče, i naravno tu nije kraj i dalje učimo i ulažemo.
Posebno ste poznati po hladno cijeđenim i pasterizovanim sokovima. Možete li nam pojasniti proces njihove proizvodnje i šta ih čini posebnim?
Tako je, u priču oko soka smo krenuli kada su jabuke počele da rađaju, a nismo imali konkretnu namjenu za njih. Pokušali smo sa proizvodnjom rakije od jabuke, ali ubrzo smo shvatili da je mnogo bolje da proizvodimo sok. Sok sam po sebi je poseban, jer je to rezultat prirode, u njemu ne postoje nikakvi aditivi niti zaslađivači, ukus zavisi samo od jabuke i voća koje prerađujemo tako što uz određene mašine meljemo, cijedimo pa zatim pasterizujemo i na taj način omogućavamo duži rok trajanja. Naše jabuke uspijevaju na nadmorskoj visini preko 600m tako da im i to daje na značaju.
U posljednje vrijeme ste se upustili i u pčelarstvo. Kako je došlo do te ideje i kakvi su planovi u tom pravcu?
Jeste, zadnje dvije godine se učimo i o pčelarstvu, a posljednjih godinu dana radimo intenzivno na tom polju. Krenuli smo u priču sa malim brojem košnica i edukovali se, ideja je bila slična kao i sa sokom. Željeli smo svoj med i krenuli smo u edukaciju, pa zatim i u sprovođenje u djelo proizvodnje meda kojeg pčele prikupljaju takođe na nadorskoj visini od preko 600m. Planovi su naravno proširenje društava i proizvodnja meda sa prostora Baljvina.
Rekli ste da radite isključivo organsku proizvodnju. Koliko je teško održati taj standard u današnjim uslovima i tržišnoj konkurenciji?
Trudimo se da naša proizvodnja bude u potpunosti organska, teško je održati taj standard, ali za sada odolijevamo, posebno nas raduje činjenica što se kod određenog dijela ljudi, pogotovo mlađih naraštaja probudila svijest o organskom uzgoju i proizvodnji hrane, pa sve više možemo da vidimo BIO šopove u kojima se takvi proizvodi i prodaju.
Planirate i širenje prodajne mreže, gdje će uskoro potrošači moći da kupe vaše sokove i ostale proizvode?
Tako je, plan je da se naši sokići nađu u nekoj široj prodaji. Za sada će najvjerovatnije za početak biti kafići u kojima će se naši sokovi moći probati. Jedan od njih je Kafe bar “Time” u Mrkonjić Gradu, a radimo na tome da se pronađe u još nekoliko kafića u okolnim gradovima.
Vaše gazdinstvo je pravi primjer porodične saradnje. Koliko je važna ta zajednička energija u poslu kojim se bavite?
Važno je veoma, jer kao porodica se uvijek možemo osloniti jedni na druge, to daje mnogo više energije za rad, trud i nove pobjede. Prepreke uvijek lakše zajedno preskočimo tako da je porodična veza mnogo bitna stvar i omogućava nam da budemo uvijek bolji i napredniji u svom poslu.
Kada pogledate naprijed, kako zamišljate gazdinstvo Antić za pet do deset godina?
Zamišljamo kao jednu ozbiljnu firmu na čijem čelu će ponosno stajati naša porodica. Želimo da u Baljvinama proširimo voćnjake i da podignemo plastenike, bitno je spomenuti da smo prije nekoliko godina podigli i zasade oraha tako da gledamo i u tom smijeru, takođe naši planovi za rad u budućnosti se ogledaju i u proizvodnji komposta pretežno od samljevene i iscijeđene jabuke koja nam omogućava odličnu sirovinu za to. Danas ta sirovina služi za hranu svinja i goveda, ljudima koji se bave stočnim uzgojima, sirovinu rado poklanjamo da bi mogli da organskom hranom hrane svoje životinje, na taj način još jednom dajemo na značaju organskim uzgojima na čemu se i zasniva moto našeg gazdinstva.
