BANJALUKA – Odluka Kristijana Šmita da napusti funkciju visokog predstavnika u BiH otvorila je novo političko i pravno pitanje – šta će biti sa odlukama koje je donosio tokom mandata i da li postoji mogućnost njihovog poništavanja.
Nakon višemjesečnih spekulacija o njegovom odlasku, iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) potvrđeno je da je Šmit lično odlučio da okonča mandat, ali da će na funkciji ostati do izbora nasljednika.
– O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIK) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika – saopšteno je iz OHR-a.
Iz Republike Srpske, kao i iz Rusije i Kine, koje su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, od ranije osporavaju legitimitet Šmita, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Tokom mandata koji je započeo 2021. godine, Šmit je donio 25 odluka kojima je mijenjao zakonodavni okvir u BiH. Najviše reakcija izazvale su izmjene Krivičnog zakona BiH, Izbornog zakona, zakona o finansiranju institucija BiH, kao i amandmani na Ustav Federacije BiH.
Pozivajući se na bonska ovlašćenja, Šmit je u Krivični zakon BiH uveo odredbu prema kojoj je nepoštovanje odluka visokog predstavnika definisano kao krivično djelo. Na osnovu te odredbe vođen je i sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Među značajnijim odlukama izdvajaju se i tehničke izmjene Izbornog zakona, kojima je omogućeno uvođenje novih tehnologija u izborni proces i dodatno ojačana uloga Centralne izborne komisije BiH.
Reakcije iz Republike Srpske uslijedile su odmah nakon potvrde o njegovom odlasku. Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da će odlaskom Šmita ostati otvorena pitanja rada pravosudnih institucija BiH, koje je ocijenio prijetnjom po ustavni poredak.
– Potrebno je zatvoriti OHR i preispitati posljedice svih nametnutih odluka, posebno onih koje je donio Šmit – rekao je Karan.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je Šmit „urušavao domaći dijalog i institucije“, dok je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao da je njegov mandat dodatno pogoršao međunacionalne odnose u BiH.
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da bi Republika Srpska trebalo da učestvuje u eventualnom izboru novog visokog predstavnika, uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.
Istovremeno, poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražili su od Ustavnog suda BiH da poništi odluke koje su nametnuli Kristijan Šmit i bivši visoki predstavnik Valentin Incko.
Profesor međunarodnog prava i pravni savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Dakić izjavio je da bi, prema njegovom mišljenju, najbolje rješenje bilo da Savjet bezbjednosti UN proglasi Šmitove odluke pravno ništavim.
– Zbog pravne sigurnosti i kredibiliteta Dejtonskog sporazuma bilo bi korisno da Savjet bezbjednosti UN jasno naglasi da odluke Kristijana Šmita nisu donesene u ime međunarodne zajednice niti po mandatu Savjeta bezbjednosti – rekao je Dakić.
Redovna polugodišnja debata o stanju u BiH trebalo bi da bude održana u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku, gdje će se pred članicama naći i izvještaj Kristijana Šmita o situaciji u BiH.
