SARAJEVO – Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine zatražila je hitnu reakciju nadležnih institucija BiH povodom Uredbe Vlade Srbije o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Kako je saopšteno iz Komore, Uredba se odnosi i na proizvode iz BiH, i to na rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se sprovodi kroz sistem tarifnih kvota, a nakon njihovog popunjavanja na uvoz ovih proizvoda primjenjivaće se carina od 50 odsto.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da su individualne kvote raspoređene po kvartalima, uz mogućnost prenošenja neiskorišćenih količina iz prvog u drugi kvartal, dok se raspodjela vrši po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.
Komora upozorava da kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine, jer su zasnovane na podacima iz perioda od 2020. do 2024. godine. Prema podacima STK BiH, već u prvom kvartalu 2025. godine izvoz iz BiH premašio je dozvoljene kvartalne kvote, što ukazuje da prilikom njihovog utvrđivanja nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli i realni tržišni udio proizvođača iz BiH.
Poseban problem, kako ističu, predstavlja i zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje je već zabilježeno u praksi. Izvoznici iz BiH suočavaju se sa dodatnim procedurama praćenja kvota, što dovodi do dužih čekanja na granici.
„Posljedice su već ozbiljne i mjerljive – rastući finansijski troškovi, kašnjenja u isporukama, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, kao i narušavanje reputacije dobavljača iz Bosne i Hercegovine na tržištu Srbije“, navodi se u saopštenju.
Zbog svih navedenih problema, Spoljnotrgovinska komora BiH pozvala je nadležne institucije u BiH da hitno reaguju prema institucijama Republike Srbije i CEFTA strukturama, kako bi se spriječile negativne ekonomske posljedice i očuvao slobodan, bescarinski protok roba unutar CEFTA zone.
