Bijelim dimom iz dimnjaka Sikstinske kapele i zvonima sa bazilike Svetog Petra, Vatikan je danas objavio vijest koja je odjeknula širom svijeta – kardinal Robert Prevost postao je 267. papa u istoriji Rimokatoličke crkve. Uzeo je ime Lav XIV i postao prvi poglavar koji dolazi sa sjevernoameričkog kontinenta.
Prevost, rodom iz Čikaga, do izbora je bio na čelu moćnog Dikasterijuma za biskupe, vatikanske službe koja nadgleda imenovanja biskupa širom svijeta. Njegov izbor dolazi u trenutku sve dubljih podjela unutar crkvene hijerarhije – između onih koji žele da nastave inkluzivniji pravac pape Franje i onih koji traže povratak strožem tumačenju doktrine.
Upravo je Prevost, kako navode izvori iz Vatikana, viđen kao figura kompromisa – čovjek skroman, duhovno posvećen, ali i administrativno sposoban. Govori tečno španski i italijanski, a više od dvije decenije proveo je u Peruu, gdje je od 2015. do 2023. bio biskup grada Čiklaja. Tamo je, osim što je postao državljanin Perua, ostao upamćen po radu s migrantima iz Venecuele i zalaganju za „pastoral bliskosti“ – pristup gdje je biskup u službi naroda, a ne iznad njega.
„Biskup ne bi trebalo da bude mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu, već da ide s narodom, da pati s njim i služi mu“, rekao je Prevost u jednom intervjuu prošle godine.
Njegova izborna pobjeda ostvarena je dvotrećinskom većinom glasova na konklavi, nakon smrti pape Franje. Kada je bijeli dim označio kraj glasanja, oglasila su se i zvona na bazilici, dok su hiljade okupljenih vjernika čekale njegovo predstavljanje na poznatoj lođi iznad Trga Svetog Petra.
Zanimljivo je i to da Prevost nije nepoznat građanima Srbije. On je prošle godine boravio u Beogradu kao prefekt Dikasterijuma za biskupe, gdje je predvodio liturgijsko slavlje u okviru zasjedanja Savjeta biskupskih konferencija Evrope. Tada je posjetio Katoličku katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i susreo se sa lokalnim crkvenim velikodostojnicima.
Njegovi prijatelji iz mladosti u predgrađima Čikaga prisjećaju se skromnog, ali odlučnog mladića koji je već tada, kažu, znao da ga čeka duhovni poziv. Danas, sa 69 godina, Lav XIV preuzima kormilo Crkve u izazovnom vremenu, pokušavajući da pronađe ravnotežu između tradicije i savremenih potreba vjernika.
Kako će izgledati njegovo papinstvo – inkluzivno poput prethodnika ili odlučnije u pogledu crkvenih reformi – pokazaće vrijeme. Jedno je sigurno: Crkva dobija lidera sa iskustvom terenskog rada, srcem za ljude i voljom da služi.
