U potrazi za boljim poslom, školovanjem ili novim životom, građani Republike Srpske su tokom protekle godine nastavili migracije unutar zemlje, seleći se iz jedne u drugu lokalnu zajednicu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, čak 41 lokalna zajednica u Srpskoj bilježi negativan migracioni saldo, što znači da je iz njih više ljudi odselilo nego što se doselilo.
S druge strane, 23 lokalne zajednice su u plusu, ali su pozitivan migracioni saldo zabilježili samo veći centri, poput Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.
Najveći gubitnici i dobitnici migracija
Najgori migracioni saldo u prošloj godini imao je Zvornik sa -174. U ovaj grad se doselilo 359, a napustilo ga je 533 stanovnika. Teslić je na drugom mjestu sa -95, dok Kneževo bilježi saldo od -91. Među lokalnim zajednicama koje su izgubile više stanovnika nego što su ih primile su i Novi Grad, Prijedor, Ugljevik, Kotor Varoš, Mrkonjić Grad, Bileća i drugi.
Nasuprot tome, najveći pozitivan migracioni saldo ima Banjaluka sa +713 – u grad se doselilo 1.714 osoba, dok ga je napustilo 1.001. Slijede Istočno Sarajevo sa +382 i Bijeljina sa +307.
Emigracija u inostranstvo ostaje nepoznanica
Podaci Zavoda za statistiku odnose se isključivo na migracije unutar BiH, što znači da u njih nisu uključeni građani koji su napustili zemlju i preselili se u države zapadne Evrope i svijeta. Iako zvanične statistike o odlasku stanovništva iz Republike Srpske u inostranstvo nema, evidentno je da se značajan broj ljudi odlučuje na trajnu emigraciju u zemlje poput Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske.
Demograf Aleksandar Majić ističe da je ovaj prostor istorijski bio emigraciono područje, ali da su se ranije negativni migracioni trendovi mogli nadoknaditi visokom stopom nataliteta i prirodnim priraštajem. Danas, međutim, stopa fertiliteta u Republici Srpskoj je među najnižima u Evropi, što zajedno s emigracijama dovodi do ozbiljne depopulacije.
Zašto veći gradovi privlače stanovništvo?
Prema demografima, urbani centri poput Banjaluke, Istočnog Sarajeva, Trebinja i Bijeljine imaju izražen pozitivan migracioni saldo zbog većeg broja poslovnih prilika, boljih uslova za život i obrazovanje, te dostupnosti infrastrukture i usluga.
Demograf Aleksandar Čavić objašnjava da veliki centri privlače ljude jer nude više šansi za zapošljavanje i napredovanje, ali upozorava da se migracije u Republici Srpskoj odvijaju stihijski, bez jasne strategije države.
“Sve ozbiljne države upravljaju migracijama, kreirajući faktore koji podstiču željene tokove stanovništva i ublažavaju negativne posljedice migracija. Nažalost, kod nas se migracije dešavaju spontano, što može dovesti do ozbiljnih problema u razvoju Republike Srpske,” kaže Čavić.
On naglašava da mnoge male lokalne zajednice u Srpskoj možda neće moći opstati zbog velikog odljeva stanovništva, ali da postoje i strateški važna mjesta koja bi trebalo održati kroz ciljane mjere razvoja.
“Neophodno je osmisliti politike koje bi stimulisale ostanak ljudi u pojedinim dijelovima Srpske. To se može postići lokalizacijom industrije i privrede, podrškom za digitalne poslove i rad na daljinu, te investicijama u infrastrukturu,” zaključuje Čavić.
Zaključak
Migracije unutar Republike Srpske pokazuju jasnu tendenciju – stanovništvo napušta manje i ruralne sredine, a seli se u veće centre. Međutim, i ti veći gradovi bilježe značajan odlazak stanovnika u inostranstvo, što predstavlja veliki izazov za budući razvoj Republike Srpske.
Bez jasne strategije za demografsku obnovu i upravljanje migracijama, ovi negativni trendovi mogli bi dodatno pogoršati situaciju i ugroziti održivost mnogih lokalnih zajednica u narednim decenijama.