Iako broj zaposlenih u Republici Srpskoj, prema zvaničnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), pokazuje rast, dublja analiza otkriva da se gotovo sav taj rast oslanja isključivo na zapošljavanje u javnom sektoru. Drugim riječima, najveći poslodavac u Srpskoj i dalje je – država.
Na kraju 2024. godine, u ustanovama koje većim dijelom čini upravo javni sektor, bilo je zaposleno 109.163 radnika, što je za 3.243 više nego godinu ranije. Ako se vratimo još godinu unazad, na kraj 2022. godine, tada je u istom sektoru bilo zaposleno 101.691 lice. U posljednje dvije godine, broj zaposlenih u javnom sektoru povećan je za čak 7.472.
U istom periodu, situacija u privatnom sektoru nije ni izbliza tako optimistična. Na kraju 2022. godine, u privatnim preduzećima radilo je 137.094 ljudi. Godinu kasnije – blagi rast na 138.680. Međutim, 2024. godina donosi pad: 136.543 radnika. U dvije godine, broj zaposlenih u privatnim firmama smanjen je za 551 osobu, a samo prošle godine izgubljeno je 2.137 radnih mjesta.
Kada se posmatra ukupna zaposlenost, Srpska je u 2024. imala skoro 10.000 zaposlenih više nego 2022. Ipak, čak tri četvrtine tog rasta dolazi iz javnog sektora.
Upozorenja poslodavaca
Ovakav trend izaziva ozbiljnu zabrinutost u poslovnoj zajednici. Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da je već godinama jasno da prerađivačka industrija, kao jedan od ključnih stubova realne ekonomije, polako posrće.
„Samo prošle godine, prerađivačka industrija ostala je bez 3.000 radnih mjesta. I taj trend se nastavlja i u 2025. Javna potrošnja raste umjesto da se smanjuje, a svi ključni pokazatelji u industriji – zaposlenost, aktivnost, izvoz – su u padu. Ako se to nastavi, pitanje je dana kada će javni prihodi početi da padaju. A onda slijedi scenario gdje ćemo svi morati da se odreknemo potrošnje i prebacimo se na režim štednje“, upozorava Škrebić.
Manje firmi, manje uplata
Posebnu pažnju izaziva i podatak da se broj pravnih lica koja uplaćuju doprinose – smanjuje. Na kraju 2022. godine, doprinose je uplaćivalo 44.793 subjekta. Godinu dana kasnije, 44.882. Ali, već na kraju 2024. – tek 41.702. U jednoj godini ugašeno je 1.890 privrednih preduzeća, 77 akcionarskih društava i 830 samostalnih preduzetnika.
Uprkos padu broja firmi, ukupna uplata doprinosa Fondu PIO beleži rast. Zaključno sa 2024. godinom, po tom osnovu prikupljeno je gotovo 1,54 milijarde KM, što je 183 miliona više nego godinu ranije, odnosno čak 357,7 miliona više u odnosu na 2022. godinu.
Glavni razlog leži u značajnom rastu minimalne plate u protekle dvije godine, što je automatski dovelo do većih uplata po zaposlenom.
Najveći izvor doprinosa i dalje dolazi iz javnog sektora – 587,8 miliona KM. Slijede privatne firme sa 559,1 milion KM, potom akcionarska društva sa 223 miliona, i samostalni preduzetnici sa 165,8 miliona KM.
Paradoksalno, dok javni sektor u kojem se zapošljava najviše ljudi troši budžetski novac, on je istovremeno i najveći „donator“ u budžet – jer se doprinosi, prije svega, redovno uplaćuju iz budžetskih plata.
Zabrinjavajući trend
U Republici Srpskoj danas imamo rast zaposlenosti koji ne znači nužno i rast produktivnosti. Naprotiv, rast koji se temelji isključivo na širenju javnog sektora ostavlja malo prostora za održiv ekonomski razvoj. A dok realni sektor gubi snagu, sve veći broj plata isplaćuje se iz kase koja se puni sve tanje.
Ukoliko se ne pronađe balans između realnog i javnog sektora, jasno je da će sistem uskoro morati da povuče ručnu – a tada će cijenu platiti svi.
