SARAJEVO – Tri decenije i tri godine prošle su od krvavog napada na pripadnike JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, a pravda za stradale još nije stigla. Na mjestu događaja – gdje je 2. i 3. maja 1992. godine ubijeno najmanje 28 vojnika – nema ni obilježja, ni ploče, ni traga koji bi ukazivao da se tu dogodio zločin.
Ove subote, 3. maja, delegacija Republike Srpske obilježiće godišnjicu ovog događaja, parastosom u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima, a zatim mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća na mjestu stradanja.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, poručila je da porodice i dalje čekaju da neko odgovara za ubistva njihovih najmilijih.
„Idemo pod jakom policijskom pratnjom, položimo cvijeće i upalimo svijeće. Čim se okrenemo, sve nestane. Sve se ukloni, kao da nikad nije postojalo. Nema spomen-ploče, nema ničega, a snimci postoje. Pitamo se – šta još treba da se desi da bi Sud i Tužilaštvo konačno uradili svoj posao?“, izjavila je Graorčeva za Nezavisne novine.
Iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica poručuju da se istina pokušava prikriti. Vršilac dužnosti direktora tog centra, Viktor Nuždić, kaže da se zločin nad vojnicima JNA pokušava pripisati paravojnim grupama, dok se političko rukovodstvo tadašnje RBiH izvlači iz odgovornosti.
„Zločin u Dobrovoljačkoj je rezultat zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva. Suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje godinama, a kraj mu se ne nazire“, kazao je Nuždić.
Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, poručio je da se negiranje i vrijeđanje žrtava nastavlja i danas.
„Mi dostojanstveno obilježavamo stradanja, a dočekuju nas uvrede i prezir. Nijedan dogovor s bošnjačkom stranom nema garanciju. To je bolna istina s kojom živimo“, rekao je Stevandić.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, podsjetila je da je napad na vojnike JNA bio direktna posljedica politike Alije Izetbegovića.
„To je bila realizacija njegove izjave da će žrtvovati mir za suverenu BiH. Dobrovoljačka je bila uvod u krvavi rat, inspirisan ideologijom iz Islamske deklaracije“, istakla je Cvijanovićeva.
Postupak pred Sudom BiH još uvijek traje. Među optuženima su Ejup Ganić, Zaim Backović i Jusuf Pušina, koji se terete za ratni zločin protiv ranjenika i zarobljenika.
Podsjećanja radi, Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo podnio je još 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 osoba. Istraga je najprije obustavljena 2012. godine odlukom tadašnjeg međunarodnog tužioca Džuda Romana, a ponovo je otvorena 2018. godine. Optužnica je potvrđena 2022. godine, ali suđenje još nije privedeno kraju.
Za porodice žrtava, vrijeme ne briše rane. I dalje traže istinu, pravdu i makar jednu spomen-ploču – da podsjeća, da opominje i da ne dozvoli da Dobrovoljačka ulica, kojoj je danas promijenjeno ime, ostane u istorijskom zaboravu.
