Sudbina visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita mogla bi biti poznata već u narednim satima, kada ovaj njemački diplomata predstavi redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija o stanju u BiH.
I dok Republika Srpska od njegovog imenovanja osporava njegov legitimitet, novi odnosi na međunarodnoj sceni mogli bi odlučiti o njegovom ostanku ili odlasku.
Nova administracija američkog predsjednika Donalda Trampa navodno želi vidjeti Šmita van funkcije, ali ne iz istih razloga kao Banjaluka. Trampovi saradnici smatraju da je Šmit postavljen dogovorom prethodne administracije Džoa Bajdena i evropskih partnera, prije svega Angele Merkel, bivše njemačke kancelarke, s kojom Tramp nikada nije imao dobre odnose. Za Trampa, Šmit predstavlja simbol politike starog, neoliberalnog koncepta koji želi zamijeniti sopstvenom vizijom globalnog poretka.
Američki predsjednik, prema diplomatskim izvorima, želi preusmjeriti međunarodnu politiku ka pragmatičnijem pristupu – uključujući pritiske na Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini kombinacijom sankcija i diplomatskih ustupaka, među kojima bi bila i jača uloga Rusije u institucijama Ujedinjenih nacija.
U tom kontekstu, predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti postaje ključna. O stavu američkog predstavnika u UN-u zavisiće da li će Šmit još neko vrijeme ostati na funkciji ili će Vašington pokrenuti proces njegove smjene.
Ipak, eventualna smjena Šmita ne bi bila moguća bez dogovora sa evropskim silama. Francuska i Velika Britanija, koje imaju pravo veta, dosad su čvrsto stajale iza Šmita, pa bi Tramp morao procijeniti da li mu je važnije da se suprotstavi Evropi ili da sačuva savez potreban u rješavanju ukrajinskog sukoba i balansiranju odnosa s Kinom.
Za Republiku Srpsku, situacija se, paradoksalno, može smatrati povoljnom. Banjaluka je od početka, uz podršku Moskve, osporavala legitimitet visokog predstavnika, a sada bi joj politički kontekst mogao ići u prilog. Ipak, s druge strane, time je dodatno narušen odnos s Briselom, koji ne gleda blagonaklono na kontakte sa Rusijom u trenutku kada Evropa pokušava da se konsoliduje pred rat u Ukrajini.
Savjet bezbjednosti danas bi trebalo da potvrdi i mandat misije EUFOR-a, što je od izuzetne važnosti za evropske zemlje. Rusija je već nagovijestila da će podržati produženje mandata, čime dobija dodatnu pregovaračku moć u raspravama o ulozi visokog predstavnika.
U novim geopolitičkim okolnostima, kada Tramp ne želi dodatne troškove za odbranu Evrope i NATO strukture, ništa se ne može uzeti kao sigurno.
Sve ukazuje da će današnja sjednica Savjeta bezbjednosti biti jedna od najnapetijih u posljednjih nekoliko godina, a pitanje položaja Kristijana Šmita moglo bi otvoriti novu fazu međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
(Izvor: Nezavisne novine / FENA)
